Odbačene žalbe osumnjičenih da su sprječavali dokazivanje u slučaju ubojstva Marija Boljata: 'Na raspravi je Čabraja kazao što je od njega tražilo zločinačko udruženje'

Mlađan Prvan, istražni sudac Županijskog suda u Splitu, odbio je žalbe osumnjičenika na rješenje USKOK-a o provođenju istrage za sprječavanje dokazivanja u sastavu zločinačke organizacije. Radi se o slučaju kojeg je USKOK nedavno poveo protiv Mihaela Baruna, Tonća Barišića, Mate Šukera, Josipa Čubelića i Tomislava Šoljića. Sumnjiče ih da su s 10 tisuća eura utjecali na Jozu Čabraju da promijeni svoj iskaz o sukobu koji se 14. lipnja 2020. dogodio u Kaštelima. Čabraja je tom prilikom teško ranjen, a s dva hica iz pištolja ubijen je njegov prijatelj Mario Boljat. 

Suđenje za taj događaj se ponavlja nakon osuđujuće presude. Među optuženima su i Mate Šuker i njegov brat te Tomislav Šoljić, koji je pravomoćno bio osuđen za ubojstvo Boljata  i pokušaj ubojstva Čabraje na 19 godina zatvora, no, Vrhovni sud ukinuo je presude splitskog i Visokog kaznenog suda ocijenivši kao osnovan zahtjev za izvanrednim preispitivanjem pravomoćne presude. 

Jozo Čabraja je najprije istražiteljima otkrio tko je pucao u Boljata koji je ležao na podu nakon sukoba, no potom je u nekoliko navrata drugačije svjedočio. Ne sjeća se više ničega, a ono što je rekao, čuo je zapravo od policajaca koji su ga čuvali u bolničkoj sobi nakon ranjavanja. 

Koncem 2021. ovjerio je izjavu da je neistina da je kazao bilo što čime bi teretio Šoljića i da ga uopće nije vidio na mjestu događaja. U izjavi je naveo da su njegovi prethodni iskazi lažni i da ih je dao na nagovor ljudi koji su ležali s njim u bolničkoj sobi gdje se borio za život. 

Svi osumnjičeni za sprječavanje dokazivanja su se žalili na rješenje USKOK-a o istrazi. Barun je naveo kako za njega ne postoji dostatan stupanj osnovane sumnje i kako u obračunu u Kaštelima nije sudjelovao ni kao okrivljenik, ni kao svjedok. Nema ni zabilježene komunikacije s bilo kojim drugim osumnjičenikom. 

Šuker i njegov branitelj također ne vide osnovanu sumnju. Upitna im je zakonitost dokaza nastalih dešifriranjem razgovora preko kriptiranih platformi ANOM i Skype. Smatraju da su svi takvi dokazi plodovi otrovne voćke. Isti argument istaknuli su i branitelji ostalih osumnjičenika. 

Šuker navodi kako nije imao razloga nagovarati Čabraju na lažno svjedočenje. Jedino ga je mogao nagovarati da kaže istinu. I on i branitelj drže da nema nijednog dokaza da je Čabraja primio bilo što da promijeni iskaz, a ističu i kako nije jasno utvrđeno da je baš primio 10 tisuća eura, s obzirom na to da se pored tog iznosa spominju i iznosi od 3500 i 100 tisuća eura. 

Šuker je u inkriminiranom razdoblju bio u zatvoru, a postupak za sprječavanje dokazivanja iniciran je nakon što je u njegovoj ćeliji pronađen mobitel. U žalbi branitelj navodi da u zatvoru nije mogao imati kriptirani mobitel, a sve i da ga je imao, u ćelijama se nalazi po sedam, osam osoba, pa im nije jasno kako je utvrđeno da se njime koristio baš Šuker. 

Obrana Tonća Barišića Mase također smatra da nema dokaza da je na bilo kakav način nagovarao Čabraju na lažan iskaz. Transkripti razgovora pogrešno se tumače i ne mogu se sami po sebi shvatiti kao dokaz kaznenog djela, istaknuto je. 

Branitelji Josipa Čubelića smatraju kako je rješenje o istrazi bazirano na pogrešno utemeljenim činjenicama i fikcijama s neutvrđenim vremenskim razdobljem počinjenja kaznenog djela. Drže da je neživotno i nelogično da Čubelić utječe na Čabraju tek nakon tri ili više iskaza. Predloženo je i da se razgovori izdvoje kao nezakoniti dokazi jer su dešifrirani s platformi ANOM i Skype. Obrana se pozvala na odluke sudova država članica EU prema kojima su dokazi pribavljeni presretanjem komunikacija sa šifriranih mreža nezakoniti. U tom smislu priložena je i presuda iz SR Njemačke iz listopada prošle godine. 

Šoljićev branitelj po službenoj dužnosti u žalbi navodi da nema sumnje o počinjenom kaznenom djelu, a smatra i da je propušteno ispitati okrivljenog kako bi se njegov iskaz mogao usporediti s drugim dokazima. To bi inače bilo malo teže s obzirom da je Šoljić u bijegu od događaja u Kaštelima i da mu se sudi u odsutnosti. 

Njegov izabrani branitelji drži da je u rješenju o istrazi izostala konkretna argumentacija i da su svi navodi tužiteljstva paušalni i neutemeljeni. 

Žalio se i Čabraja. Branitelj po službenoj dužnosti navodi da ga ne tereti nitko od okrivljenika, ali ni od presumptivnih svjedoka. I on je za to da se razgovori izdvoje iz spisa kao nezakoniti. Smatra da je za davanje lažnog iskaza potrebna pravomoćna sudska odluka kako bi se vidjelo koji je njegov iskaz uzet kao vjerodostojan. 

Sudac Prvan je nakon uvida u spis zaključio da žalbe nisu osnovane i da do sada prikupljeni podaci i dokazi upućuju na dovoljan stupanj osnovanosti sumnje da bi okrivljenici počinili kaznena djela za koja se terete. To, smatra, posebno proizlazi iz sadržaja komunikacije okrivljenika. Analizirajući je i uspoređujući s priloženom dokumentacijom utvrđeno je nesporno korištenje kriptirane komunikacije osumnjičenika, kao i postojanje aktivnog sudjelovanja u sprječavanju dokazivanja. 

'Iz analize proizlazi kako se već gotovo po samom događaju od 14. lipnja 2020. ostvaruje intenzivna komunikacija među sudionicima i osobama od njihovog povjerenja, i to u pravcu onemogućavanja utvrđenja istine te ispravnog činjeničnog okvira. Upravo na ovaj način u znatnoj mjeri se otežao rad tijelima kaznenog progona, ali i mogućnost utvrđenja svih okolnosti događaja od strane sudova, koji su u tom predmetu postupali. 

Prema tome, svi navedeni dokazi upućuju na postojanje visokog stupnja osnovane sumnje o počinjenju kaznenih djela, i to upravo u svrhu postizanja zajedničkog cilja zločinačkog udruženja oformljenog upravo kako bi se otežalo dokazivanje i utvrđivanje prave istine. 

U konkretnom slučaju, analizom komunikacije proizlazi kako u davanju dara Jozi Čabraji radi davanja iskaza koji ne odgovara istini, posredstvom Čubelića, sudjeluju i Barišić i Šoljić te Barun i Šuker. 

Tim više jer na raspravi od 3. svibnja 2021., kada je ispitan Jozo Čabraja, prisustvuju Barun i Barišić, koji su izravno zainteresirani za sadržaj svjedočkog iskaza za koji su, osnovano se sumnja, predali zatraženi iznos od 10 tisuća eura. 

A da bi tome doista bilo tako, razvidno je iz svjedočkog iskaza Joze Čabraje od 3. svibnja 2021. u kojem je ustrajao na iskazu danom pred Županijskim državnim odvjetništvom 2. prosinca 2020. Sadržajno je iskazao upravo kako je to od njega tražilo zločinačko udruženje. 

Nakon rasprave od 3. svibnja, na serveru platforme za kriptiranu komunikaciju ANOM, 12. svibnja bilježi se komunikacija Čubelića, korisnika oznake 'fedfinger' i Barišića, korisnika oznake 'cutbow'. Barišić ističe kako je Čubelić napravio puno za njih, a ovaj mu odgovara da je to napravio za njega i Tomu, misleći na Šoljića. U daljnjoj komunikaciji ponovno se spominje da su dali 10 i kako će dati još toliko za sada. Razvidno je da su se Barun, Šuker, Barišić, Čubelić i Šoljić udružili upravo sa zajedničkim ciljem sprječavanja dokazivanja s ciljem da se onemogući utvrđenje istine, dok je Čabraja pod sumnjom da je počinio i kazneno djelo davanja lažnog iskaza', navodi sudac Prvan u rješenju o odbačaju žalbi osumnjičenika.