Dio djelatnika hitne pomoći u Šibensko-kninskoj županiji žali se na ozbiljne probleme u radu zbog liječnika iz Irana koji, prema njihovim tvrdnjama, ne govori dovoljno dobro hrvatski jezik i s pacijentima inzistira na komunikaciji na engleskom. Radio je u Šibeniku i Primoštenu, ovog mjeseca premješten je u Drniš.
'Sve intervencije prevodim. Čovjek nam je doveo sina na inhalaciju, radi u školi i shvatio je da doktor natuca jezik. Rekao mu je - možemo se sporazumjeti na engleskom, što nije očekivao. Onda je uključio Chat GPT da se ne osramoti totalno', rekao je za RTL izvor s hitne u Drnišu, ogorčen zbog kolege liječnika iz Irana.
Preciznije, liječnik govori nešto hrvatskog, dovoljno da se sporazumije, no prema tvrdnjama RTL-ovih sugovornika, u komunikaciji s pacijentima inzistira na engleskom jeziku. To je nekad u dinamičnom okruženju hitne pomoći teško, pogotovo jer se radi o mjestima u kojima prevladava starije stanovništvo koje ne barata uvijek dobro stranim jezikom.
Završio medicinu u Splitu
Kako doznaje RTL, riječ je o liječniku koji je u Hrvatskoj već desetak godina. Medicinu je završio u Splitu na engleskom. Radio je u Šibeniku otkud su ga zbog pritužbi prebacili u Primošten, od početka prosinca prebačen je u Drniš.
'Ne može reći nitko da nije imao vremena naučiti hrvatski. U međuvremenu se oženio za doktoricu Hrvaticu koja radi u Šibensko-kninskom zavodu. On je radio u Šibeniku gdje su sestre radile posao umjesto njega jer on odbija pričati hrvatski. Ljudi su se počeli buniti pa je prebačen u Primoštenu', rekao je izvor koji je želio ostati anoniman, napominjući da se požalio nadređenima zbog ove situacije.
Dodao je da se znalo dogoditi da liječnik radi u smjeni sa sestrom i vozačem koji ne govore engleski.
'To je bio show program. On priča engleski, a ovo dvoje hrvatski. Odjedanput, budući da je i ljudima u Primoštenu prekipjelo, završio je na hitnoj u Drnišu', kazao je.
'Kasni na posao'
Istaknuo je kako nema problema s doktorom kao osobom, ali ima problem s tim da uz svoj posao još radi kao prevoditelj i preuzima neke zadaće liječnika.
'Mene samo zanima ima li diplomu i položen hrvatski jezik. Ako ima, onda je vjerojatno poklonjen (tečaj, op.a.). Ne mislim da je loš, ali ne možeš si ovo priuštiti kada radiš na hitnoj.
Otvoreno sam rekao da neću raditi poslove doktora. Simultani prevoditelj biti neću ako se - ne daj, Bože - nešto dogodi da se krivica na mene svali. Nisam plaćeni doktor, nego je on', istaknuo je.
Iako je kazao da nije problem pomoći, smatra da negdje treba povući granicu. Tvrdi da isti liječnik ne nosi službenu motorolu kao i da je više puta zakasnio na posao u nepuna dva tjedna otkako ovdje radi.
'Kolega je bio s njim na izvanbolničkom treningu, što je jedan od preduvjeta da se zaposlite u službi hitne medicine. Ljudi koji su bili na treningu s njim kažu da nije znao hrvatski. Navodno je instruktorima rekao da on to ne može pratiti te mu je supruga dolazila prevoditi i svejedno su ga pustili jer nedostaje doktora', nastavio je, nepomenuvši da to nije valjano opravdanje.
Iste su probleme sa spomenutim doktorom imali i djelatnici u Šibeniku, gdje su također morali prevoditi umjesto doktora i raditi dio njegova posla. To je potvrdila jedna šibenska medicinska sestra koja je imala prilike raditi s ovim liječnikom. Napomenula je i kako nije on jedini. Bilo je više takvih situacija s kolegama strancima od kojih neki, da stvar bude gora, nisu znali ni engleski.
Sestre su i prevoditelji i doktori'
'Kad dođete na prometnu ili neku veću nezgodu, neugodno je i pacijentu kad vidi da doktor ne zna jezik. Smatram da bismo trebali imati liječnike koji znaju naš jezik, a ne da sestra u većini slučajeva bude i prevoditelj, sestra i doktor', požalila se.
Njezinim starijim kolegama to je bio problem zbog jezičke barijere. Sa spomenutim doktorom je pričala na engleskom i nije joj bilo teško, no upozorila je da on, koji zna složiti jedva dvije-tri banalne rečenice na hrvatskom, nije za hitnu.
'Da bude manja tenzija, ja prebacim razgovor na engleski, a on se, i drugi, znaju žaliti zašto sestre ne žele pričati na engleskom', tvrdi Šibenčanka.
Slijedom ovih tvrdnji, s RTL-a su nazvali ravnatelja Šibensko-kninskog zavoda za hitnu medicinu Tomislava Jukića. Rekao je da prozvani liječnik ima certifikat o znanju hrvatskog jezika te da do njega nisu stigle navodne pritužbe pacijenata, a ni djelatnika na njegov rad i jezičnu barijeru. Naveo je da je riječ o pritužbi samo jedne djelatnice.
'Ako nam prilože certifikat o poznavanju jezika te na razgovoru vidimo da se mogu sporazumijevati i da razumiju struku, nema problema', izjavio je Jukić.
Na pitanje je li kada sa spomenutim doktorom pričao na hrvatskom i uvjerio se da doista poznaje jezik, uzvratio je da nije.
Budući da su potvrdu o jezičnoj barijeri, odnosno komunikaciji na engleskom, dobili od dvoje djelatnika iz dvije različite zdravstvene ustanove, Zavodu su uputili novi, pisani upit. Na upit su poručili: 'Opetovano navodimo da liječnik posjeduje odobrenje Hrvatske liječničke komore te da posjeduje potvrdu o poznavanju hrvatskog jezika, škole stranih jezika 'NIKA', da je pokazao znanje na razini B2 stupnja prema Zajedničkom referentnom okviru za jezike (ZEROJ-u)".
B2 razina poznavanja jezika podrazumijeva sposobnost samostalnog i tečnog komuniciranja na stranom jeziku, razumijevanje složenijih govora i tekstova te jasno izražavanje i argumentiranje stavova u većini svakodnevnih i profesionalnih situacija.'
Ministarstvo zatražilo očitovanje
Ministarstvo zdravstva potvrdilo je da je u slučaju liječnika iz Irana zatražilo očitovanje od Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije koji je nadležan za pružanje kvalitetne i pravovremene zdravstvene skrbi na svom području.
'Prema zaprimljenom očitovanju, liječnik iz navoda posjeduje Odobrenje za rad Hrvatske liječničke komore te ispunjava uvjete za obavljanje liječničke djelatnosti, u koje spada i poznavanje hrvatskog jezika. Također, Zavod za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije obavijestio je Ministarstvo zdravstva kako nije zaprimio pritužbe pacijenata i djelatnika na spomenutog liječnika', kazali su iz Ministarstva.
Cijeli se članak može pročitati ovdje.