Ljetna festivalska sezona neočekivano se pretvorila u politički obračun - od Benkovca do Šibenika. Tema kulturnih manifestacija i njihova financiranja podijelila je saborske zastupnike Hrvoja Zekanovića (HDS) i Tončija Restovića (SDP), a u središtu rasprave našao se šibenski festival Fališ, koji ove godine počinje 3. rujna.
Zekanović je ustvrdio kako Fališ. koji traje već 13-14 godina, više nalikuje na stručni i politički simpozij nego na kulturni festival.
'Kada sam vidio što se nudi kroz ta događanja, ja bih to više nazvao stručnim i političkim simpozijem - jer tu ima raznih predavanja kao što su 'Zavodljiva moć nacionalizma', 'Skrivena agenda' - gdje kolegica iz Možemo drži predavanje, 'Revolucionarna memorija'... Danas pod kulturu spada puno toga. Ja bih ovdje postavio pitanje je li ovo festival, radi li se tu o kulturi i imamo li ovdje poneku prezentaciju knjige, projiciranje filma; da bi se legitimna politička agenda plasirala u javnom prostoru', rekao je Zekanović za HRT.
S druge strane, Restović je naglasio kako je Fališ kulturna manifestacija koja se standardno održava četiri dana i donosi promocije knjiga, filmove i izložbe.
'Fališ ove godine počinje 3. rujna i održat će se standardno četiri dana s raznim programima, promocijama knjiga, prikazivanjem filmova, izložbama... Festival otvara kao i uvijek razne teme koje izazivaju razmišljanja kod ljudi i to je ključno. Ako imamo i ako želimo društvo u kojem svi isto mislimo, onda u tom društvu nitko ne razmišlja', kazao je.
Ovaj kao i slični festivali koje se održavaju po svijetu, dodao je, imaju zadatak natjerati ljude na razmišljanje.
'Kao što je jedan od osnivača rekao, na festival se ne dolazi po mišljenje, nego se odlazi s mišljenjem, odnosno razgovara se i raspravlja i svi budemo bogatiji. Poboljšava cijelo naš društvo', pojasnio je.
Zekanović se izjasnio je li osobno za zabranu festivala i performansa ako su Ministarstvo kulture, lokalna zajednica odobrili održavanje ovakvih događaja.
'Mi živimo u slobodnom demokratskom društvu i svako ima pravo na svoj izričaj. Ovdje je ključno tko to financira i na koji način. Ako se radi o filmovima, promocijama knjiga, kulturi - imaju nekakvi natječaji kojima se to financira. No ne radi se o kulturi, već o znanstvenom, stručnom, kako ga ja nazivam, simpoziju koji je financiran javnim sredstvima, ali ga oni zakamufliraju tako da ta priča prolazi i to je ono što je sporno i što su branitelji upozoravali', pojasnio je Zekanović.
Naveo je da su se 2018. organizatori festivala toliko zaigrali da su zadnji dan potpisali političku deklaraciju, odnosno koaliciju. Pet stranaka ekstremne ljevice, prema njegovim riječima, potpisalo je koaliciju financiranu državnim novcem.
'Ja sam u to vrijeme upozorio Ministarstvo kulture na taj problem i ono im je uskratilo sredstva. Svatko ima pravo propitivati trošenje javnog novca', naveo je Zekanović.
Restović se osvrnuo na mišljenje Zekanovića o javnom novcu.
'Gdje se obrat dogodio, to bi trebalo pitati naše sociologe koji se bave svime onime što se događa u našem društvu i u kojem pravcu mi idemo. Ja se s kolegom Zekanovićem u potpunosti slažem da ideologija nisu ustaše i partizani, nego je ideologija kako se troši javni novac. Tu podržavam da se sve treba iskontrolirati. Međutim trošenje novca na sva moguća kulturna događanja - ja to pozdravljam', istaknuo je Restović.
Kako je kazao, na moru tijekom ljeta ima raznih kulturnih događanja i ljudi ne stignu ili ih ne zanima otići na svako od njih.
'Financiranje kulture javnim novcem podržavam. Ono što je simptomatično i na što bih volio ukazati jest kontrola trošenja javnog novca - ponajprije kroz javne nabave i kroz sve što radi pojedina vlast kao i gradska vlast u Šibeniku koja jednim dijelom financira Fališ. Trebalo bi kontrolirati koliko se utroši novaca, tko dobije pojedine ugovore, na koji se način provode javni natječaji. Mislim da nam tu curi puno više novca nego što će Fališ i drugi festivali dobiti u sljedećih 20 godina', zaključio je Restović.