Pomorski upravitelj kao preduvjet sigurnosti na Jadranu
Da bi država mogla nadzirati i zaštiti svoje interese na Jadranu potrebno je povezati i koordinirati rad svih subjekata čiji je interes vezan za more
Jadransko more je poluzatvoreno i osobito osjetljivo more te zaslužuje zaštitu i pažnju od strane svake zemlje duž njenih obala. Pomorski promet Jadranom sve je veći, a posebno transport tankera koji godišnje prevoze preko 70 milijuna tona nafte. Povećava se i broj mega cruisera pa je Republika Hrvatska preuzela ulogu lidera u pregovorima da se Jadran proglasi kao posebno osjetljivo more PSSA (Particularly Sensitive Sea Area). Uvođenjem AIS (Automatic Identification Sistem), RH je pokrila praćenje brodova prilikom ulaska u Jadran kroz Otrant i nametnula obvezu sektorskog javljanja Nacionalnoj središnjici za spašavanje i traganje (Maritime Rescue Coordination Center) u Rijeci.
Poboljšanje sigurnosti međunarodnog pomorskog prometa, zaštita mora od zagađivanja, posebno s brodova, djelatnosti istraživanja, pravilno reguliranje međunarodne plovidbe i tehnička pomoć pomorstvu zemalja u razvoju je put koji vodi ka sigurnosti plovidbe. Ipak, pomorske nezgode su i danas naša svakodnevica. Cilj je predvidjeti, planirati, programirati, nadzirati i razviti logistiku koja bi bila najprimjerenija strategiji kriznih situacija koje obilježava visoka razina neizvjesnosti. Slučaj grčkog tankera 'Prestige' koji je u studenome 2002. godine ispraznio svojih 77.000 t nafte nedaleko od sjeverozapadne obale Španjolske te pritom nanio ribarstvu i turizmu te regije štetu u iznosu od četiri milijarde eura, može biti i naša realna situacija.
POMORSKI UPRAVITELJ
Da bi država mogla nadzirati i zaštiti svoje interese na Jadranu potrebno je povezati i koordinirati rad svih subjekata čiji je interes vezan za more. Zasigurno ti subjekti pokazuju različitost zadaća i ulogu različitih ministarstava, ipak pet ministarstva moraju imati ključnu ulogu u zaštiti hrvatskih nacionalnih interesa, a to su:
- Ministarstvo obrane (Obalna straža, nacionalna mornarica)
- Ministarstvo unutarnjih poslova (Pomorska policija)
- Ministarstvo financija (Carina)
- Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture (Uprava za sigurnost plovidbe, zaštitu mora i unutarnjih voda)
- Ministarstvo zaštite okoliša i prirode
Kako bi mogli odgovoriti svim potrebama sigurnosti pomorske navigacije i suprotstaviti se različitim prijetnjama koje dolaze s mora, Republika Hrvatska mora imenovati pomorskog upravitelja koji će osigurati bolje zajedništvo administrativnog djelovanja i pojačati operativnu učinkovitost pomorskih i zračnih snaga koje sudjeluju u provedbi djelovanja države na moru.
Glavni oslonac državnog djelovanja na moru mora biti pomorski upravitelj - osoba koja sjedinjuje sva raspoloživa sredstva u zoni svoje odgovornosti te preuzima zapovijedanje i provedbu akcije na moru. S jedne strane ima opću odgovornost provođenja državnih interesa na moru, a s druge strane, njihovu koordinaciju. To znači da je u njegovoj odgovornosti stalni nadzor mora, mobilizacija potrebnih pomorskih, zračnih i zemaljskih sredstava i njihova prilagodba nastalim potrebama. Temeljne zadaće pomorskog upravitelja bi bile: zaštita od onečišćenja na otvorenom moru, spašavanje osoba u slučaju pomorskih akcidenata i održavanje reda i mira. Pomorski upravitelj kao čelna osoba u zaštiti i spašavanju na moru temeljem kulturološkog vodiča stvara pozitivne navike, ravnotežu u odnosima, jasnu komunikaciju i mogućnost predviđanja reakcija pojedinaca u svakodnevnom komuniciranju i izvanrednim okolnostima. On ima plan i posjeduje snagu uvjeravanja. Kao lider razumije ljude i njegova snaga nije zapovjedna, već je to sposobnost uvjeravanja, ujedinjavanja i usmjeravanja. Zadaća pomorskog upravitelja je neprestano usklađivati organizacijsku kulturu s brzim promjenama na vrlo zahtjevnom pomorskom tržištu. Pomorski upravitelj kao lider u zaštiti i spašavanju Jadrana treba postupno stvarati temeljne preduvjete za postizanje što bolje i cjelovite kvalitete.
ZAKLJUČAK
Za ekološki incident je karakteristično da je nepredvidiv s obzirom na vrijeme, vrstu i lokaciju i stoga RH mora biti svjesna stalnog rizika i nesagledivih posljedica moguće pomorske katastrofe na Jadranu. Analizom pomorskih nezgoda dolazimo do zaključka da je i pored svih u današnje vrijeme suvremenih tehnologija broda i pouzdanosti sustava taj segment vrlo mali udio u sigurnosti plovidbe i sigurnosti broda. Pomorski incidenti ili katastrofe se vrlo rijetko događaju kao rezultat jedne ljudske pogreške, tako da se oni u pravilu događaju kao rezultat lančanih pogrešaka ljudi u organizaciji rada broda i brodara kao preduvjetu sigurnosti plovidbe. Upravljanje u kriznim situacijama, poput eko katastrofe na Jadranu, mora biti visoko učinkovito i usklađeno djelovanje jedinstvenog sustava obrane, a čiji sustav prije svega uključuje i računa na pomorske resurse RH u njihovoj cjelokupnosti. Pomorski upravitelj sa svim kompetencijama u sigurnosti i zaštiti Jadrana bio bi čelna osoba u lancu boljeg upravljanja i razvitka pomorskog i prometnog sustava.
