PREGLED TJEDNA: Sunovrat Puljkove uzdanice i slet za Plenkovića

PONEDJELJAK Bolnice

Ravnatelji bolnica iz Splita, Zadra, Šibenika, Dubrovnika i Knina po prvi put su zajedno, javno i otvoreno poručili Vladi da im nedostaje 'kadra, opreme, prostora i još mnogo toga' - odnosno, da zapravo imaju malo što osim stručnosti i entuzijazma.

A kako su šefovi 'morskih bolnica' redom HDZ-ovci, ili barem bliski vladajućoj stranci, zaključit ćemo da je njihov neuobičajeno iskreni nastup jasan znak da je dalmatinsko zdravstvo u debelom zaostatku i problemima.

U banani.

Toga smo posljednjih godina postali svjesni valjda svi osim premijera Andreja Plenkovića koji se baš ovog tjedna ukazao u Splitu i čudom čudio, zblenuto slušao pitanja o splitskom KBC-u koji je, primjerice, jedan od rijetkih u zemlji bez PET/CT uređaja. 

Valjda mu se Vili Beroš tako osvećivao jer nije pristao ući u njegovo koruptivno kolo.

Elem, premijer nam se nemalo iznenadio na ova pitanja i počeo brbljati o novim KBC-ovima u Rijeci ili Osijeku, a onda i o Zagrebu u koji je država uložila milijarde pa će 'sve bolnice nakon obnove zapravo biti kao potpuno nove'.

Upravo u tome što se ne može pohvaliti Splitom i jest poanta. 

UTORAK Mall

Dva suda ovog su tjedna Splitu dodijelila golemu, no doduše uglavnom simboličnu moralnu zadovoljštinu. 

Najprije je odbijena tužba jedne tvrtke povezane s investitorom centra 'Mall of Split' koji je od vlastitog grada zahtijevao milijune i milijune eura za rotor i ceste koje je po ugovoru sam trebao izgraditi i predati u gradsko vlasništvo - jer je u zamjenu za to dobio urbanistički bonus.

Da nije bilo toga, za izgraditi ovoliki šoping centar trebala bi mu dvostruko veća parcela.

I ne, isti investitor ne treba misliti da smo zaboravili da je isti taj rotor premjestio s originalno planirane lokacije i izgradio ga manjega nego što je trebao biti, a da je imao problem i s cestama zbog kojega su građevinski inspektori naredili njihovo uklanjanje.

I oko toga se vodi ozbiljan sudski spor kojega ćemo budno pratiti.

SRIJEDA Spaladium

Druga velika ovotjedna sudska pobjeda Splita jest odluka Ustavnog suda koji je srušio cijeli niz ranijih odluka i presuda na kojima su neki gradili slučaj Spaladium Arene. Simptomatično jest da je nju, kao i onu oko 'Mall of Split', izborio isti odvjetnik, Kruno Peronja.

Pojednostavljeno, Ustavni sud je sada crno na bijelo potvrdio da Grad Split ima pravo odrediti koliko će iznositi komunalna naknada na njegovom području, suprotno nekim sudovima, stečajnim sucima i upraviteljima, pa i novinarima koji su trabunjali da je to nezakonito i 'suprotno javnom moralu'. Teoretski, nakon ovakvog razvoja događaja doista bi se moglo inzistirati da Split preuzme dvoranu za 2501 euro koliko je izlicitirao na dražbi, što mu je nezakonito uskraćeno.

Problem je, međutim, da je priča oko Spaladiuma znatno kompleksnija: premda u njemu jako dobro stojimo, i dalje nam je za vratom još jedan sudski spor u kojemu banke bezobrazno traže od Splita golemih 125 milijuna eura, ali još važniji faktor jest vrijeme - pojednostavljeno rečeno, vrlo je racionalno platiti sada pet milijuna eura kako bismo dvoranu dobili istog trenutka, barem godinu ili dvije prije nego što bi, u optimističnom scenariju, svi sudski postupci oko nje završili i punih trinaest godina prije nego što bi se to dogodilo da su se banke zainatile.

Spaladium Arena bi do tog trenutka nesumnjivo bila potpuno propala i nefunkcionalna, pa je zaključak krajnje logičan i razuman i može se sažeti onom banalnom figurom o vrapcu i golubu: da, bolje je sada platiti pet milijuna za nešto, nego godinama kasnije dobiti ništa.

ČETVRTAK Hapšenje

Aranžmanu Tomislava Šute oko Spaladiuma, kojemu su kumovali premijer Andrej Plenković i ministar financija Marko Primorac - tako što su prijateljski sugerirali bankarima da u ovom slučaju popuste, što se javno vidjelo po njihovim kiselim facama prilikom potpisivanja ugovora - javno se, zanimljivo, suprotstavila jedino stranka Centar, koja je gotovo cijeli tjedan jahala na ovoj temi.

No ima biti da su njihovi motivi ipak nešto prizemniji i mogu se opisati kao puštanje crnila: europski tužitelji, naime, baš ovog tjedna uhapsili su njihovu donedavnu glavnu uzdanicu iz Dubrovnika, odvjetnicu Viktoriju Knežević, osumnjičenu da je lagala, muljala i krivotvorila dokumente kako bi zamračila par stotina tisuća eura, ni manje ni više, nego na nekakvoj imaginarnoj igrici za mobitele. Mašala.

Ironija je slučaja da se ovo dogodilo ekipi koja se zgražala nad HDZ-ovcem koji je mlatio pare na famoznom izumu 'fotostupa', koji se iz današnje perspektive doima kao gotovo benigna vragolija.

U svakom slučaju, iza rešetki je završila osoba koju je Ivica Puljak predstavljao kao budućnost Dubrovnika i Hrvatske, kao vrhunaravni pravni autoritet i moralnu vertikalu. Gurao ju je za gradonačelnicu, stavio na listu za Europski parlament, na koncu joj čak i prepustio vlastiti mandat u Saboru obećanjem da će ondje ona 'predano raditi na ciljevima za koje se Centar zalaže i nastaviti borbu za Hrvatsku u kojoj će svi građani imaju ista prava'.

Čovjeku naprosto dođe žao da je stranka Centar toliko kadrovski oskudna, živo nas zanima kakvim bi nas još bizarlucima uveselili.

PETAK Sportski objekti

Kerumov HGS također bi se mogao opisati kao kadrovski oskudan, ali za svoje ambicije zapravo je sasvim solidno popunjen: da ih je malo više, vječno bi se grizli i čupali za fotelje kad gazda istrguje svoj komadić vlasti.

Ovako je taman, nije ni propuh ni gužva.

Za njegovu Mirandu Ivanišević Dvornik je, recimo, još odavno bilo predodređeno da će preuzeti Javnu ustanovu Sportski objekti i valjalo je samo odraditi formalnosti i papirologiju. Bio je tu i nekakav natječaj, makar je sasvim jasno da se nova gradska vlast s tim institutom uglavnom izruguje.

U svakom slučaju, još je jedna ravnateljska fotelja popunjena partijskim kadrom - valjda će se žena snaći kad joj uskoro na upravljanje natovare i Spaladium Arenu - a onda se javio sveznajući Bojan Ivošević naslađujući se jer je ovakav razvoj događaja odavno predskazao.

Šteta da nije bio jednako otvoren prije nekoliko godina, u doba kada je bio na poziciji i kada su i ptice na grani znale da će javnu ustanovu za Marjan preuzeti dotad nepoznati, kasnije dokazano živopisni, Marko Pejnović. 

Taj je slučaj zapravo još gori od aktualnog: dok Ivanišević Dvornik ipak već godinama radi u ustanovi koju preuzima, Pejnovića se kao budućeg ravnatelja Marjana moglo nanjušiti na čak 400 kilometara daleko, u Zagrebu.

Natječaju usprkos, jednako kao i kod HDZ-a i kerumlija danas.

SUBOTA Slet

Bog Sunce Andrej Plenković ponovno se spustio sa zagrebačkih visina u Split da bi teatralno potpisao nekoliko ugovora - i usput kao kum nadgledao rasplet oko Spaladiuma - a tom prilikom u Banovini mu je organiziran pravi mali činovnički slet.

Bilo je ipak zanimljivo vidjeti kako je ovim posjetom premijer napokon dao barem simboličnu važnost gradu Splitu umjesto da je kao dosad vječito preferirao i gurao Županiju, gdje se HDZ ugnijezdio još početkom devedesetih pa je stoga i danas smatraju svojim prirodnim okruženjem i sigurnim utočištem.

Možda je baš zato župan Blaženko Boban s bine u Banovini ispalio neočekivanu strelicu kada je, govoreći o obilaznici do Omiša koja se gradi ritmom Sagrade Familije, kazao da je 'možda dio projekata trebalo započeti i ranije u usporedbi s nekim drugim dijelovima Hrvatske'. Hrabro, nema što.

Iako bismo od njega više voljeli čuti što nam ima reći na temu Lećevice.

A od Plenkovića, koji je u ovoj rundi zapravo donio više-manje očekivane 'poklone', voljeli bismo da je zastao i pozirao recimo na solinskoj Širini. Uz sav angažman njega i njegovih suradnika kojima su 'splitski prometni problemi sada u fokusu i predstavljaju apsolutni  prioritet', na tom gradilištu debelo su probijeni rokovi i suprotno obećanjima, čeka nas još jedno kaotično ljeto.

Šta bi bilo da smo izvan premijerovog fokusa?

NEDJELJA Mural

Mural pokojnoj velikoj glumici Zdravki Krstulović, odlučeno je, nacrtat će se na stražnjoj strani kazališta i toplo se nadamo da će za razliku od onog prethodnog, skrivenog ispod mosta na Gripama i gotovo potpuno izblijedjelog i propalog u samo nekoliko godina, biti nešto dugotrajniji.

Pa da neće i on biti greškom prebojen.