Iako službeni podaci pokazuju blagi pad ukupnog broja prometnih nesreća, prometna slika na cestama Splitsko-dalmatinske županije i dalje nosi teške posljedice. Pad statistike ne znači i pad tragedija.
Tijekom 2025. godine zabilježeno je 3113 prometnih nesreća, što je 1,64 posto manje nego godinu ranije. Unatoč tome, broj smrtno stradalih osoba je porastao u odnosu na 2024. godinu.
Prema podacima Policijske uprave splitsko-dalmatinske, u 2025. godini život je izgubilo 26 osoba, dok je ozlijeđena 1781 osoba, od čega 451 teško, a 1330 lakše. Godinu ranije poginule su 23 osobe, uz ukupno 1777 ozlijeđenih.
Najcrnja je bila 2023. godina, kada je u 33 prometne nesreće smrtno stradalo 39 ljudi, što znači da su u pojedinim nesrećama poginule dvije ili više osoba. Ukupni pad broja nesreća ne mijenja činjenicu da je u tri godine na cestama županije poginulo 88 ljudi. Iza ovih brojki ostaju prazna mjesta za obiteljskim stolom.
Tko najčešće sudjeluje u prometnim nesrećama?
Najveći broj prometnih nesreća i dalje se odnosi na osobna vozila. Tijekom 2025. godine zabilježeno je 3356 prometnih nesreća u kojima su sudjelovala osobna vozila, od čega su 532 bile s ozlijeđenim osobama, a osam sa smrtnim ishodom. Iako je riječ o velikom broju nesreća, upravo kod ove kategorije bilježi se blagi pad u odnosu na prethodne dvije godine.

S druge strane, motociklisti i pješaci brojčano manje stradavaju, ali su dalje su među najugroženijim sudionicima u prometu. U 2025. godini motociklisti su sudjelovali u 592 prometne nesreće, pri čemu je 466 osoba ozlijeđeno, a 12 izgubilo život. Kod pješaka je zabilježeno 285 prometnih nesreća, s 245 ozlijeđenih osoba i šest poginulih, što je značajan porast broja smrtnih stradavanja u odnosu na godinu ranije.
Rastući problem predstavljaju i osobna prijevozna sredstva, poput električnih romobila. Tijekom 2025. godine evidentirano je 56 prometnih nesreća u kojima su sudjelovali njihovi vozači, pri čemu je 48 osoba ozlijeđeno, srećom bez smrtnih ishoda.

Rekordan broj prometnih prekršaja
Uz prometne nesreće, policija je tijekom 2025. godine zabilježila i rekordan broj prometnih prekršaja. Policijski službenici sankcionirali su ukupno 97.807 prometnih prekršaja, ne računajući one povezane s prometnim nesrećama, što je najveći broj u posljednjih deset godina.
Poseban naglasak prošle je godine stavljen na postupanja prema vozačima pod utjecajem alkohola i droga te ponavljačima teških prometnih prekršaja. Tijekom godine sankcionirano je 8932 alkoholizirana vozača, dok je 1509 vozača odbilo testiranje na droge. Policija ističe kako je riječ o najvećem broju takvih postupanja dosad, te kako su sankcionirali najveći broj takvih prekršaja na razini cijele Hrvatske.
Fokus prema najopasnijim vozačima - ponavljačima
Zbog učestalog ponavljanja teških prometnih prekršaja uhićeno je 658 osoba, a najupornijim počiniteljima oduzeto je 134 vozila, među kojima su osobni automobili, motocikli, mopedi i teretna vozila. U žurnom postupku na sud su privedena 202 počinitelja, kojima je izrečena mjera zadržavanja, nakon čega su predani u zatvor.
Tijekom 2025. godine provedeno je i 737 postupaka oduzimanja vozačkih dozvola zbog prikupljenih 12 i više negativnih bodova, dok su 354 vozila upućena na izvanredni tehnički pregled.
Uz svakodnevne kontrole, osobito intenzivirane vikendima, navode kako je policija provodila i ciljane operativne akcije usmjerene na najrizičnije sudionike u prometu, ali i inicijative za poboljšanje prometne infrastrukture, uključujući postavljanje kućišta i uređaja za nadzor brzine u suradnji s gradovima, općinama i upraviteljima cesta.
Unatoč smanjenju ukupnog broja prometnih nesreća, podaci jasno pokazuju da prometna sigurnost i dalje ostaje jedan od najvećih izazova u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Brojke upozoravaju da represivne mjere same po sebi nisu dovoljne, jer iza svake statistike stoji izgubljen ili trajno promijenjen ljudski život.
Ove brojke pokušajte čitati kroz ljude koje poznajete. Uz one koji su u prometnim nesrećama teško stradali i čije će posljedice nositi cijeli život, u posljednje tri godine 88 obitelji ostalo je bez svojih najbližih – očeva, majki, braće, sestara, supružnika, prijatelja. Svaki broj u ovoj statistici predstavlja jednu osobu.