Uz pljesak je ispraćena promocija knjige Ive Goldsteina 'Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća' u organizaciji udruge Veterana Domovinskog rata i antifašista (Vedra) održane u hotelu Park.
Jurica Pavičić, Aleksandar Jakir i autor su govorili o knjizi dok je gotovo dvosatno predstavljanje vodio Pero Jurišin.
Goldstein je, među ostalim, kazao i kako je važno naučiti misliti.
- Historičar nije odvjetnik. Odvjetnik stavlja na stol argumente koji idu klijentu u prilog, historičar to ne smije raditi - usporedio je.
Plastično je prikazao i da ljudi kažu da se pruže činjenice, ali da je pitanje koje, jer ih je lako servirati.
- Potreban je korektan izbor činjenica i o nekome izbalansirano misliti - slikovito je predočio.
Naveo je da je Stjepan Radić bio velika ličnost, ali i prvi hrvatski populist.
- Nije bilo lako s njim biti u koaliciji, dobro je bilo dok te trebao, a kad te ne treba, potjera te. Treba znati i da je došao u Karlovac iz siromašne kuće kao jedan od 15-ero djece, a s 30 godina je dogurao do francuske prestižne političke škole. Ja svoje studente pitam bi li glasali za njega danas? Sa svim njegovim slalomima kroz politiku? Ali, bio je osoba vrijedna poštovanja - opisivao je.
Na promociji se Goldstein posebno osvrnuo na Split i Dalmaciju i antifašističku povijest.
Naglasio je kako je Split imao svijetle trenutke te da treba znati koliko je Splićana stradalo na Sutjesci i Neretvi i čiji su životi ugrađeni u ovo što imamo.
- Manipulacija poviješću je izrugivanje, pljuvanje po njoj - zaključio je.
Poručio je profesor Goldstein da je kultura sjećanja baza našeg identiteta.
- I danas ljudi misle, što se bavimo ustašama i partizanima, otvarajmo radna mjesta, ali ako nemamo svijest što su pojedini pokreti promovirali i ako nemamo pravi odnos prema povijesti, nemamo ni pravu sliku prema današnjosti. Imamo rastroj zbog nesnalaženja - podvukao je.
Upitan je iz publike o Alojziju Stepincu, hoće li što dodati kada se otvore vatikanski arhivi te kako komentira da je Andrej Plenković lobirao da ga se proglasi svecem. Također, pitanje je bilo i o Franji Tuđmanu.
- Četiri milijuna dokumenata je u tom arhivu, trebat će 10-ak godina da se iščitaju. Činjenica da premijer lobira u katoličkoj proceduri je skandalozno. Mi smo laička država - odgovorio je.
Izrazio je i uvjerenje da se za pontifikata ovog pape posvećenje neće dogoditi.
- Stepinac je pokušavao spasiti ljude, neke je uspio spasiti, neke ne, ali nije to pitanje. Ne bih rekao čak ni da je problem što je bio na Pavelićevim rođendanima, što je slavio obljetnice NDH, ali jest to što je znao što se događa u Jasenovcu. Župnik jasenovački mu je rekao da je najmanje 40.000 ljudi ubijeno. To je objavljeno kasnije u Njemačkoj, ne u socijalističkoj Jugoslaviji. Dakle, saznanja je imao, i onda taj Stepinac 10. travnja 1945. godine optira za tu državu! Govorio je: 'Mi moramo braniti državu, naša je'. Ja to ne mogu ni s moralnog stajališta prihvatiti - podvukao je o Stepincu.
Što se tiče prvog predsjednika, rekao je da je Tuđman zaslužan za sve što danas imamo.
- Pa, eto, tko voli, nek izvoli! Za neke je historiografija švedski stol, uzmu što im odgovara - stava je.
Govoreći o Tuđmanu, naveo je i da je 1992. godine Požeška brigada srušila Spomenik revoluciji.
- Bio je 30 metara visok, prekrasan, najveći spomenik apstraktne umjetnosti u svijetu. Rušen je danima, na čelu brigade je bio Miljenko Crnjac. Franjo Tuđman je tobože veliki pobornik apstraktne umjetnosti, a Crnjac je završio u Uredu predsjednika, umjesto da se pakira - iznio je primjer.
Rekao je i da mu je netko prije 30 godina rekao da ćemo biti ovdje gdje jesmo, čak i uz rat u kojem smo bili žrtva, ne bi vjerovao. Siguran je bio da ćemo mi biti bolji.
- Nažalost, Franjo Tuđman je imao mogućnost birati autoritarnost ili demokraciju, a svugdje gdje je birao, napravio je veliki odmak od liberalne demokracije. Isto tako, sedam godina nakon ulaska u EU, više smo zatvoreni danas nego kad smo ulazili. Sve nam to govori da povijest nije jednoznačna - zaključio je.
Naveo je još da smo 90-ih godina doživjeli cenzuru što se tiče Drugog svjetskog rata, te da je to velika rupa.
- Ima divnih ljudi, ali to što rade nije produkt instituta nego proizvod volje pojedinca. Kad bi došla razumna politika da to gura sustavno, u 5 do 10 godina bi se dalo popraviti - kazao je.
Još je otkrio u Splitu da bi volio napisati knjigu o suradnji četnika i ustaša u Drugom svjetskom ratu. Uvijek su, kaže, dobro surađivali i niz je tih primjera.
Braniteljima iz Vedre je poručio da je pobjeda Hrvatske okaljana, da se 25 godina skrivaju loše stvari te da su primjerice Grubori spriječeni ili da se raščistilo što se dogodilo, da bi i oni lakše prolazili kroz svoje grčeve i izazove koje ih muče.
Jurica Pavičić je govoreći o knjizi rekao da je savršeni protuotrov za fake news, objašnjavajući da taj pojam u historiografiji znači činjenicu izvađenu iz konteksta.
Prema povijesnim događajima se, pojasnio je, odnose štetni amateri i pojedini ostrašćeni intelektualci kao da su u marketu pa selektivno švrljaju po policama.
- Knjiga je perfektni priručnik za prepiranje u kavani. Pokušava izbjeći tipične boljke i daje vam set alata da možete meritorno raspravljati. Jezgrovita je, u strukovnom smislu poštena, nijansirana, nije suhoparna akademska nego teži iskristalizirati ono sve čime se bavi autor i u drugim knjigama - poentirao je Pavičić.
Profesor Aleksandar Jakir je istaknuo da je riječ o novom iskoraku hrvatske historiografije.
- Smatram je uspjelom i iznimno važnom, volio bih ne samo da je svaki student povijesti pročita nego da se nađe uz dnevni tisak u kafićima - zaključio je Jakir.
Uvodno se okupljenima obratio general Veselko Gabričević, u ime udruge Vedra.
- Mi smo prva braniteljska udruga koja u svom imenu i djelovanju baštini tekovine antifašizma. Nažalost, nije primljena sa simpatijama, ali mi smo svjesni da djelujemo za dobrobit našeg društva. Malo ih se usudi govoriti o povijesnim istinama, jedan od njih je Ivo Goldstein - rekao je Gabričević.