PROMOCIJA KNJIGE MIRKA BILANDŽIĆA To što smo nismo sposobni napraviti nijednu strukturalnu reformu također je pitanje nacionalne sigurnosti
Nažalost, imamo indikatore da proces iseljavanja iz Hrvatske neće stati
Dr. sc. Mirko Bilandžić, redoviti profesor na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje je nositelj kolegija 'Sociologija nacionalne i međunarodne sigurnosti' i 'Terorizam i društvo', u petak navečer je u Splitu promovirao svoju devetu knjigu 'Nacionalna sigurnost - prognoziranje ugroza'.
U palači Milesi dotaknulo se samo dijela sadržaja knjige čijih je 360 stranica podijeljeno u tri skupine - 'Međunarodna sigurnost', 'Terorizam i protuterorizam' i 'Nacionalna sigurnost Republike Hrvatske'.
Bilandžić se odmah uhvatio aktualne teme - turske ofenzive u Siriji, objasnio je kako su Amerikanci izigrali Kurde koji su im bili glavni partneri u uništavanju Islamske države, te je upozorio na scenarij koji se tiče i Europe, pa tako i svih nas.
- Kurdi imaju 100 tisuća istreniranih boraca pod oružjem. Za usporedbu, Islamska država je imala 30-ak tisuća kada je bila najjača. Kolika je njihova usmjerenost ka cilju - uspostavljanju svoje države, dovoljno govori da sebe na kurdskom zovu Peshmerge, a kad prevedemo na hrvatski to znači 'oni koji smrti gledaju ravno u oči'. Ako Kurdi, koji su ponovno prevareni od svjetske sile, zaista krenu, značit će to daljnju destabilizaciju na Bliskom istoku i poremećaj u Turskoj. To znači da će 4 milijuna izbjeglica smještenih u Turskoj negdje krenuti. Gdje će krenuti? Na zapad. Prvi val iz 2015. godine je izazvao kaos i doveo do raspada Europske unije, do uspostavljanja granica između država, a znamo da ih EU isključuje. Jedan od presudnih razloga za Brexit je bilo pitanje izbjeglica i funkcionalnosti Europske unije. Sigurnosno bezazleni val od 1,5 milijuna ljudi, od kojih je samo 50 posto sa sirijskog područja, napravio je kaos, a što će se dogoditi prilikom drugoga koji bi u startu bio četiri puta veći? Ako se dogodi, sigurnosno neće biti bezazlen - rekao je Bilandžić.
Pričao je i o nacionalnoj sigurnosti Hrvatske, kao problem je, među ostalim, istaknuo to što smo društvo bez kohezije.
- Društveni raskol je jedan od ozbiljnijih problema nacionalne sigurnosti, a mi imamo ispolitizirane poglede čak i na temeljno pitanje kada je Dan državnosti. Imamo empirijske i svakodnevne dokaze o nepovjerenju u samom društvu, nepovjerenju u institucije, to je jedan od najvećih izazova za nacionalnu sigurnost.
Naveo je da je prvih 10 godina hrvatske države u tom smislu bilo besprijekorno, tada je Hrvatska doživjela najradikalnije ugrožavanje nacionalne sigurnosti - vojnu agresiju, ali zadnja dva desetljeća ostali problemi su počeli izvirati. Bilandžić je apostrofirao problem iseljavanja iz Hrvatske, a ponudio je zanimljivo viđenje zbog čega se to događa...
- Nije to samo reakcija na ekonomsku situaciji već i na model, na sustavna pitanja. To je najozbiljniji suvremeni nacionalno-sigurnosni izazov, ne samo u nekakvom vojnom smislu, već i socijalnom i ekonomskom, dovodi se u pitanje cijela projekcija razvoja Hrvatske. Nažalost, imamo indikatore da proces iseljavanja neće stati. Naši društveni modeli su očigledno promašeni i potrošeni, s posljedicama u ekonomskoj, socijalnoj, političkoj, pa ako hoćete i sigurnosnoj sferi. Rezultat je upravljački mehanizam koji nije sposoban napraviti nijednu strukturalnu reformu.
Dodao je da Hrvatskoj ne prijeti vojna ugroza, čak ni terorizam ako ćemo gledati rizik u odnosu s dominantnim metama - moćnim zapadnim državama, a smatra da je regionalna sigurnost najveći izazov za nacionalnu sigurnost Republike Hrvatske.
- U Srbiji cijela državnička elita je determinirana jednim: njihov politički bekgraund proizlazi iz radikalizma, iz velikosrpskih okvira, konkretno nekima i četničkih. To postaje determinanta njihovog djelovanja kada su u pitanju državne politike - kazao je Bilandžić.
Upozorio je na problem što ni s jednom državom nemamo riješena granična pitanja. Teritorijalnost je, naglasio je, temelj nacionalne sigurnosti. Istaknuo je i nestabilnost država u hrvatskom okružju.
- Nijedna država s jugoistoka Europe u blizini Hrvatske nije stabilna: od Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Kosova do Makedonije. Poremećaj u bilo kojoj od tih država ima izravne višestruke posljedice na nas. Dodatan izazov je jačanje islamizma i islamizacije društva na nekim područjima Bosne, Kosova i Makedonije - rekao je, upozorivši pritom na veliki udio turizma u hrvatskom BDP-u, koji bi jednom bombom - nestao.
Promociju su, dodajmo, organizirali HAZU Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Splitu u suradnji s nakladničkom kućom Despot infinitus i Hrvatskom udrugom Benedikt, a osim Bilandžićevog djela promovirana je i knjiga dr. sc. Danijele Lucić 'Državni terorizam'. Osim autora za stolom su bili nakladnik Zvonimir Despot, recenzent Ozren Žunec i Radoslav Zaradić, a u prvom redu je bio akademik Davorin Rudolf.
