Tisuću sadnica posadit će se na Marjanu u idućih tjedan, dva, a do kraja godine trebalo bi ih se posaditi tri tisuće na ukupno šest hektara.
Početak radova na Lubinskom portu popratili su gradonačelnik Ivica Puljak i zamjenik Bojan Ivošević. Bio je tamo i gradski vijećnik i predsjednik Društva Marjan Srđan Marinić, kao i novi ravnatelj Park šume Marjan Marko Pejnović.
'Danas započinje sadnja opustošenih dijelova Marjana nakon sanacije zbog potkornjaka. Ovo je praktično prvi put da se sustavno započinje gospodarenjem Park šumom Marjan. Sve se radi po programu gospodarenja u izvedbi stručnih tvrtki koje su posao dobile na natječaju. Isto tako, ekipirali smo Park šumu Marjan stručnim kadrovima, rekao bih da je Marjan napokon u rukama stručnih ljudi koji ga zaista vole i zaista brinu o njemu.
Ove godine će se nekoliko hektara očistiti, počet će sadnja tri tisuće stabala. U nekoliko godina Park šuma će se revitalizirati i postati ono što svi želimo, a to je park šuma usred Splita, ponos svih građana', kazao je Ivica Puljak.
'Krenula je prva faza provođenja programa gospodarenja. U ovoj godini očekuje nas tri tisuće sadnica na šest hektara. U prvoj fazi radi se o tisuću sadnica na dva hektara. Petsto sadnica je alepskog bora, 200 pinija, 200 hrasta medunca i 100 sadnica hrasta crnike. Nastavit ćemo ovako i u idućim fazama.
Danas smo na Lubinskom portu jer je to područje najviše stradalo od potkornjaka. Na ovaj način će se revitalizirati. Ovo je malo gušća sadnja jer uspješnost nije stopostotna. Neće svaka od ovih sadnica izrasti u stablo', kazao je Bojan Ivošević.
Provođenje programa gospodarenja na Marjanu godišnje košta oko dva milijuna kuna, a cijeli projekt pošumljavanja će potrajati i više od 10 godina.
'Da se radilo zadnjih pedesetak godina, možda bi trebalo manje. Ovdje se uređuje cijelo područje. Ovdje hrast crnika nije mogao disati od hrasta crnike. Imali ste džunglu kroz koju se nije moglo proći jer se nije nitko bavio gospodarenjem', kazao je Ivošević.
Struka će, kaže, odrediti vrstu stabala ovisno o terenu. Bit će i čempresa.
'Ovo je veliki korak za grad. Grad je dobio sredstva iz fondova sa sadnju 842 stabla. To je zaista početak jedne sustavne brige i o gradu i o Marjanu koji je desetljećima bio zanemarivan, a sada je u rukama stručnih ljudi koji ga vole i koji će paziti na njega.
Ovih dana započeli smo još jedan projekt vezan za ekologiju, a to je postavljanje solarnih panela na krovove javnih zgrada. Grad Split ispunjava sve ono što smo govorili, da će postati moderni, ekološki, zeleni grad koji brine o budućnosti svojih građana.
Sljedeći tjedan imamo i posjetu izaslanstva Europske investicijske banke s kojima ćemo razgovarati o projektima koje mogu financirati. Ta banka financira takvu vrstu razvojnih projekata baš za gradove. To su posebni fondovi. Dobili bi kredit i njihovu stručnu pomoć da te projekte financirate iz nepovratnih fondova. To je jedna zanimljiva kombinacija. To su projekti na Žnjanu, škole, vrtići, parkirališta, garaže, tehnološki park, rasvjeta. Tu su i projekti naših tvrtki. To su zaista zanimljivi izvori financiranja koji su dugoročni i ne opterećuju financije grada', kazao je Puljak.
Nikola Lacković angažiran na programu gospodarenja u park šumi Marjan.
'Pripremljena su dva hektara površine, očišćen je teren i pripremljen za pošumljavanje. Odabrali smo vrste hrast crnika i medunac, alepski bor i pinija. To su sve autohtone vrste propisane programom gospodarenja. Sadit ćemo na lokacijama koje odgovaraju vrstama i njihovim ekološkim uvjetima za rast i razvoj. Odabrana je ova zona s obzirom da je najslabijeg obrasta.
Očekujemo uspješnost barem 90 posto. Sadi se duplo više sadnica nego što ima stabala jer očekujemo da će doći do prirodne selekcije i otpadanja određenih jedinki koje će se posaditi. Sadnja na ova dva hektara će trajati tjedan do dva. Očekujemo da će do trećeg mjeseca biti provedena sadnja na šest hektara. Radovi su ugovoreni na godinu dana, što ne stignemo u proljetnom periodu, to ćemo napraviti u jesenskom.
Stanje Marjana je dobro. Ne vidim kritične situacije. Ono što se pojavilo s potkornjakom u velikoj mjeri je sanirano i koliko sam upućen u cijelu priču uspostavljen je određeni kontinuitet u provođenju mjera i gospodarenju tako da je šuma u dobrom stanju i očekujemo da će tako ostati.
Sva drvna masa s potkornjakom nikada neće biti iznesena jer potkornjaci predstavljaju dio eko sustava i uvijek će biti prisutni. Drvna masa koju smo detektirali da je osušena i zaražena posjećena je i nalazi se na Benama i čeka otpremu', kazao je Lacković.
Par riječi kazao je i ravnatelj Park šume Marko Pejnović.
'Ravnatelj sam dva mjeseca. Preuzeo sam ovaj projekt, drago mi je što se započelo s radovima jer Marjan je najljepša stvar koju Splićani imaju. S obzirom na manjak parkova i zelenih površina u gradu, dobro je da se započelo s ovim, nadam se da će dobro završiti.
Marjan ima jako puno problema, uvijek je novac u pitanju', kaže Pejnović.
Pitali smo i kakva je sada situacija u ustanovi s obzirom da su mjesecima trajali veliki prijepori, dolazila je i policija, palo je i nekoliko kaznenih prijava.
'Puno energije i vremena se trebalo potrošiti da se situacija smiri i krene naprijed, da se svatko počne brinuti o svojim dnevnim zadacima. Za sada je sve u redu', kazao je Pejnović.
