RIJEČ STRUČNJAKA Zgrade će imati svoj OIB, što će to u praksi značiti?

Iako čekamo da nadležno Ministarstvo donese Pravilnik koji će propisati sadržaj Registra zajednica suvlasnika, način njegova vođenja, obrasce zahtjeva za upis te obrasce zahtjeva za upis promjena, nije preuranjeno reći koje novosti suvlasnici mogu očekivati s obzirom na tu promjenu. 

Prijedlog za upis u navedeni Registar zajednice suvlasnika podnose upravitelji zgrada, što će se zbog složenosti dokumentacije koje treba priložiti, vjerojatno posebno plaćati o čemu sam govorio u prethodnom članku. Nadalje, ako upravitelj dobro obavi svoj posao prilikom prijave, može očekivati pozitivno Rješenje u kojem će zgradi biti dodijeljen OIB i po prvi put zgrada dobiva status pravne osobe tako da može sudjelovati u sudskim i drugim postupcima bez da se pojedinačno navode svi suvlasnici što će značajno olakšati i ubrzati postupke naplate pričuve, ali i postupke gdje se zgrada nađe u poziciji tužene strane. 

Također, gotovo sigurno će zgrade koje ostvaruju posebne prihode od najma/zakupa zajedničkih prostorija, reklama, baznih stanica i dr. postati predmetom interesa porezne uprave koja će sada imati jednu osobu (zgradu) kojoj će moći izdati porezno rješenje. Do sada svi ti prihodi uglavnom bi ostali neoporezivi, a u rijetkim situacijama dogodilo bi se da predstavnici suvlasnika dobiju porezno rješenje na svoje ime, što je pogrešno i nepravedno jer prihod ne ostvaruje predstavnik već pričuva. Takva prvostupanjska porezna rješenja bi u pravilu bila pobijena po žalbi s uputom da se svakom suvlasniku treba pojedinačno izdati porezno rješenje po osnovici ostvarene godišnje dobiti, a proporcionalno njihovim suvlasničkim udjelima u zgradi. U ekstremnim primjerima velike zgrade od 100 suvlasnika kad zgrada ostvaruje godišnji prihod od npr. 500 eura od najma nekog prostora, treba izdati 100 poreznih rješenja od kojih bi većina bila na iznos ispod jednog eura. Složit ćemo se da je to apsurd čak i za poreznu upravu. Dobivanjem OIB-a sve se to mijenja. 

Sam Registar zajednice suvlasnika trebao bi sadržavati sve moguće podatke o zgradi, dakle, naziv upravitelja, imena suvlasnika s OIB-ima, površine stanova, poslovnih prostora i ostalih cjelina, ugovore zgrade, podatke o opomenama zbog povrede kućnog reda itd. Ideja je uglavnom dobra, međutim, realizacija će sigurno naići na poteškoće. Naime, trenutačno imamo stanje da neki suvlasnici još uvijek nemaju OIB, da se u nemalom broju slučaja čak i ne zna tko je suvlasnik, a što se ne može riješiti pukim osnivanjem Registra. Praksa će pokazati hoćemo li ovakav način vođenja evidencije iskoristiti ili otvoriti nove probleme. Kad kažem 'praksa' mislim na ljude koji će primati prijave upravitelja kod upisa u Registar, gdje je najbitnije da uvijek imaju za cilj pozitivno riješiti predmet, a ne tražiti nedostatke da bi ga se moglo odbiti samo da se dobije broj riješenih predmeta ili zadovolji neka tamo zadana norma. Ovo vrijedi za sve službenike, ne samo za budući Registar. 

Znam dobro o čemu pričam, a vjerujem da i brojnim čitateljima ovo nije nepoznato, no, unatoč iskustvu, imamo se pravo nadati da će u ovom slučaju biti nešto drugačije, zar ne (?). Zakon upravljanju i održavanju zgrada unosi velike promjene, pa će valjda i njegovi izravni sudionici imati nov, pozitivan pristup prilikom njegove primjene.