SUĐENJE ZABI I DIREKTORIMA 'Banka je kod Nitora bila neuobičajeno stroga'

U nastavku suđenja Zagrebačkoj banci i bivšim direktorima Damiru Brkiću i Dijani Ćosić, koje terete da su suprotno odlukama Kreditnog odbora  neosnovanim povećanjem prihoda od kamata doveli društvo Nitor Nikole Jogunice do stečaja, saslušane su nekadašnje zaposlenice banke Zemira Jeglić i Nela Cetin.

Jeglić se sjeća da je banka financirala stanogradnju koja nije uspješno završila do njenog odlaska u mirovinu, a ni poslije toga. Kazala je kako je komunikacija s Jogunicom bila dobra. Sjeća se da je Nitoru odobreno više kredita, ali ne pamti o kojim se iznosima i rokovima radilo.

Što je mislila kada je u iskazu navela da je sve kasnije izmjene ugovora odrađivala Dijana Ćosić, zanimalo je njenog branitelja.

'Možda sam se nespretno izrazila ili je nespretno upisano. Htjela sam reći da je ona mogla predložiti Kreditnom odboru, no samoinicijativno nije mogla donijeti nikakvu konačnu odluku', odgovorila je svjedokinja.

Brkićevog branitelja zanimalo je, pak, da svjedokinja pojasni dio iskaza u kojem je navela kako misli da je banka kod Nitora bila neuobičajeno stroga.

Jeglić je kazala da je mislila na ugovorne odredbe koje su se odnosile na omjer uplaćenih sredstava kredita kojima je Nitor mogao raspolagati nakon uplata kupaca stanova. Dodala je kako Jogunica nije imao primjedbe na ugovorene uvjete osnovnih ugovora.

Njegova odvjetnica pitala je svjedokinju zna li još kojeg klijenta banke koji je imao ugovor o alikvotnom financiranju.

'S obzirom da je Nitor bio prvi i jedini projekt financiranja stanogradnje kojeg sam vodila, ja sam se tada prvi i jedini put susrela s pojmom alikvotnog financiranja', kazala je Jeglić.

Jogunica je pitao svjedokinju je li joj poznato da mu je odobreno 456 tisuća eura više nego što je tražio.

'Ne sjećam se. Ukoliko je došlo do odobravanja većeg iznosa kredita, s tim nisam bila upoznata. Očito je postojao nekakav dogovor između mojih nadređenih i gospodina Jogunice', odgovorila je svjedokinja.

'Kako ste reagirali kada ste vidjeli da banka uzima klijentu 100 posto priljeva sredstava?', pitala je odvjetnica Nikole Jogunice.

'Ja sam o tome mogla samo dati svoje mišljenja te sam ga iznijela. Pitala sam kako će klijent funkcionirati ako mu se uzima 100 posto priljeva sredstava', kazala je Jeglić.

Ćosić je odmah reagirala. Pitala je svjedokinju jesu li mogli postupiti drugačije ako je Odjel rizika stavio zahtjev da se 100 posto iznosa kupoprodajne cijene uplaćuje banci.

'Ne sjećam se je li to u ovom konkretnom slučaju tražio Odjel rizika, ali ako jest, oni su hijerarhijski iznad i po tome se trebalo postupiti', odgovorila je svjedokinja.

Nela Cetin obrazložila je kako optužena Ćosić nikada nije bila član Uprave banke, niti član Kreditnog odbora. S obzirom na svoje radno mjesto, nije mogla donositi samostalno ikakvu relevantnu odluku bez suglasnosti nadređenih.

Rekla je i kako banka ne može samoinicijativno mijenjati ugovorne odredbe jer sve mora biti ugovoreno ili aneksom ranijeg ugovora ili novim ugovorom.

Misli da je do blokade Nitora došlo zbog kašnjenja u plaćanju obveza.

Branitelj optužene Ćosić pitao je svjedokinju tko je donosio odluke o izmjeni odredbi o postotku priljeva novca i onome što ostaje klijentu na raspolaganju.

'Sukladno Pravilniku o ovlaštenjima, takvu odluku morao je donijeti Kreditni odbor. Otkupa potraživanja od kupaca stanova je bilo i takvu odluku je morao donijeti Kreditni odbor', kazala je svjedokinja.

U svojoj praksi nije se susrela sa slučajem da je klijentu odobren veći kredit od onoga kojeg je tražio.

Rekla je nešto i o omjeru raspodjele naplaćenih sredstava od kupaca stanova.

'Taj omjer se mijenjao. Prvo je išlo 80 posto banci, a klijentu 20 posto. Kasnije je to bilo 90 prema 10, a u konačnici je 100 posto priljeva išlo banci. Ne sjećam se da mi je kolegica Jeglić komentirala da je nepošteno uzimati klijentu 100 posto sredstava', kazala je svjedokinja.

Nije joj poznat model alikvotnog financiranja.