TKO SU ONI? Donosimo opis Meštra obredničara o Družbi Braće Hrvatskog Zmaja

U tjedniku 'Novosti' je problematizirano obilježavanje 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva. Navode, pritom, da se slavi krunidba kralja Tomislava koja se, uopće nije dogodila, a sve to uz pokroviteljstvo Vlade i milijunskog budžeta, na inicijativu Matice hrvatske i Družbe Braće Hrvatskog Zmaja. Osim 'mita o krunidbi', autor propitkuje Družbu braće Hrvatskog Zmaja, referira se na povijest i važnost djelovanja u NDH, ali i proziva zastupnike i članove udruge za sukob interesa, među kojima je i Andro Krstulović Opara. Naime, HDZ-ov zastupnik i bivši gradonačelnik je Zmaj Splitski Četvrti pročelnik splitskog Zmajskog stola. Povele su se rasprave i na društvenim mrežama, u kojima se javio i Krstulović Opara. 

'Takvim lišinama je svojstveno sprdati se s vrijednostima koje mi njegujemo i o kojima učimo djecu. Oni, bezveznjaci, nerealizirani i isfrustrirani apatridi i 'čudni ljudi čudnih imena', nemaju svojih identitetskih sidara pa su stoga pritisnuti prazninom i lutanjem u traženju te na kraju nađu bijedne ostatke u ljudskoj naravi- zlobnost, pokvarenost, lažljivost', napisao je među ostalim. 

Josip degl' Ivellio, redoviti član, Zmaj Brački II., areopagit, pročelnik Umjetničke sekcije Družbe i Meštar obredničar od 2011. do 2021., uz to dirigent, skladatelj i zborovođa, za Dalmatinski portal je približavao javnosti djelovanje Družbe. 

Družba 'Braća Hrvatskoga Zmaja', tradicionalno je hrvatsko svjetovno bratstvo i kulturna U Zagrebu su je 16. studenoga 1905. osnovali Emilije Laszowski Szeliga, Prazmaj Brloški i Ozaljski I., i dr. Velimir Deželić st., Prazmaj Klokočki I., radi okupljanja svih hrvatskih ljudi pripravnih za djelovanje pod stijegom prijateljstva, bratstva i sloge u zajedništvu i jedinstvu hrvatskoga naroda. Družba je, kako je navedeno na njenoj službenoj stranici, bila prva kulturna udruga u Hrvata koju su vlasti jugoslavenskoga komunističkoga režima zabranile i raspustile 4. ožujka 1946. te konfiscirale njezinu cjelokupnu pokretnu i nepokretnu imovinu. 

Obnovljena je u Zagrebu 23. lipnja 1990. te je, kako nadalje stoji, bila prva od svih zabranjenih hrvatskih kulturnih udruga koja je započela svoje djelovanje u osvit stvaranja Republike Hrvatske. Družba je od 22. siječnja 1998. pravna osoba upisana u Registar udruga RH, sa središnjicom u Zagrebu i sa zmajskim stolovima, koji su se ranije nazivali radni ogranci, u 19 županija. Vođena je starodrevnim zmajskim geslom 'Pro aris et focis, Deo propitio' ili u prijevodu 'Za žrtvenike i ognjišta s Božjom milošću'. 

U razgovoru za Dalmatinski portal Josip degl' Ivellio naglasio je kako su 'zmajevi' bili glavni idejni začetnici velike proslave tisućite godišnjice Hrvatskog Kraljevstva - 1925. Bez njih, ustvrdio je, ne bi bilo spomen-obilježja posvećenih kralju Tomislavu i njegovoj krunidbi, kakva postoje u gotovo svakom gradu. Budući da se radilo o periodu netom po izlasku iz Austrougarske, obrazložio je, povukli su se od isticanja svojega imena s ciljem istinskog nacionalnog slavlja. 

Naveo je i da je od 1905. do ukinuća 1946. kroz udrugu prošlo točno 1058 članova, a od devedesetih do danas brojka je porasla na više od 1900. 

'Uvjet je, dakle, da potencijalni članovi imaju ideju kao i da su spremni podijeliti svoje vrijeme, financije te ponajprije znanja na bilo kojoj razini - znanstvenoj, obrazovnoj, radnoj - kako bi dali doprinos.  Josip Andrić, Gjuro Arnold, Ljubo Babić (Šandor Gjalski), Antun Bauer (muzealac), Albert Bazala, Franjo Bučar, Frane Bulić, Joso Bužan, Juraj Denzler, Gjuro Stjepan Deželić, Nikola Faller, Andrija Fijan, Oto Frangeš, Robert Frangeš-Mihanović, Aleksandar Freudenreich, Dragutin Freudenreich, Dane Gruber, August Harambašić, Vjekoslav Heinzel, Rudolf Horvat, Oton Iveković, Ljubo Karaman, Ivo Kerdić, Vjekoslav Klaić, Oton Kučera, Božidar Kukuljević Sakcinski, Rudolf Matz, Milutin Mayer, Vladimir Mažuranić, Milan Ogrizović, Ivo Pilar, Gjuro Prejac, Ivan Rendić, Marija Ružička Strozzi, Mirko Seljan, Ivan Trnski, Ante Trumbić, Ivan Zajc - samo su dio istaknutih imena hrvatske kulture i javnog života koji je bio izravno uključen u djelovanje Družbe 'Braća Hrvatskoga Zmaja', opisivao je tada. Izdvojio je i dvojicu kardinala, Franju Kuharića te Alojzija Stepinca, prvog blaženika Družbe.