Prihvativši djelomično žalbu obrane, Visoki kazneni sud smanjio je za pet godina kaznu Filipu Zavadlavu za trostruko ubojstvo u Varošu.
U većem dijelu je potvrđena ranija presuda Županijskog suda u Splitu, no viši sud smatra da su pojedinačne kazne od po 15 godina zatvora i jedinstvena kazna od 40 godina neodgovarajuće odmjerene.
'Visoki kazneni sud smatra da je prvostupanjski sud pravilno olakotnim cijenio bitnu smanjenu ubrojivost te teške osobne i obiteljske prilike, a posebno njegovu životnu dob. Međutim, pogrešno je otegotnim cijenjena ranija osuđivanost optuženika jer je riječ o osuđivanosti za kaznena djela proizašla iz istog događaja pa to ne može optuženiku biti cijenjeno kao otegotna okolnost', navodi Visoki kazneni sud.
Radi se, naime, o dijelu presude za oružje i pucanje po Varošu, koja je postala pravomoćna u visini od dvije i pol godine zatvora te je uračunata u jedinstvenu kaznu.
Visoki kazneni sud stoga smatra da su pojedinačne kazne zatvora od po 15 godina za svako kazneno djelo ubojstvo, kao i jedinstvena kazna neodgovarajuće odmjerene.
'Naime, s obzirom na ukupnost utvrđenih otegotnih i olakotnih okolnosti, izmijenjenu pravnu kvalifikaciju, a posebno životnu dob optuženika, prijašnju neosuđivanost i značajke psihičkog stanja, te s tim povezanih karakteristika ličnosti, drugostupanjski sud ocjenjuje da će se specijalna i generalna prevencija ostvariti i nižim pojedinačnim kaznama zatvora i nižom jedinstvenom kaznom dugotrajnog zatvora.
Preinačenom kaznom u trajanju od 35 godina može se ostvariti svrha kažnjavanja uključujući i jasnu društvenu osudu zbog počinjenih kaznenih djela. Ovakvom kaznom će se utjecati na optuženika da ubuduće ne čini kaznena djela te mu omogućiti ponovno uključivanje u društvo uz promjenu u ponašanju i socijalizaciju. Utjecat će se i na sve ostale da ne čine kaznena djela, kao i na svijest građana o pogibeljnosti kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja', navodi Visoki kazneni sud.
Ocijenjen je pravilnim zaključak prvostupanjskog suda da nije bilo riječ o teškom ubojstvu, kako je to držalo Državno odvjetništvo u optužnici.
'Pravilno je utvrđeno da način počinjenja kaznenih djela, rekonstruiran prema snimkama nadzornih kamera, rezultatima vještačenja i sadržaju iskaza svjedoka, nisu rezultat prethodno donesene odluke i plana, već da je optuženikova namjera ostvarena situacijski kako su žrtve nailazile motorima na trg. Dakle, nije s dostatnom sigurnošću utvrđeno da se radi o bezobzirnoj unaprijed planiranoj osveti prema većem broju osoba iz narkomanskog miljea. Iako su sva tri kaznena djela u biti motivirana željom za osvetom, koja, međutim, uz izostanak drugih potrebnih elemenata, nema obilježja bezobzirnosti u kontekstu kvalifikatorne okolnosti kaznenih djela teškog ubojstva', zaključio je Visoki kazneni sud.