U Splitu 35 korisnika prihvatilišta, a najmanje još 70 bez ikakvog krova: 'Na ulici su ljudi koje sustav ne vidi'

Fotogalerija (13)

U splitskom prihvatilištu za beskućnike trenutačno boravi 35 osoba. To je ujedno maksimalni kapacitet. No, prema procjenama djelatnika i volontera udruge Most, još najmanje 60 do 70 ljudi svakodnevno noći u napuštenim i nedovršenim objektima, bez ikakvog pristupa osnovnim higijenskim uvjetima, zdravstvenoj zaštiti ili sigurnosti.

Na Trgu Dobri, u neposrednoj blizini Centra za beskućnike, obilježen je Svjetski dan beskućnika. Skromno, ali s jasnom porukom da beskućništvo nije izbor, nego posljedica okolnosti koje bilo koga od nas mogu snaći. 

– Uvijek smo puni. Ljudi se izmjenjuju jer jedni odlaze, drugi dolaze. No ono što najviše zabrinjava su osobe koje nisu obuhvaćene nikakvim oblikom smještaja, ljudi koji ne žele ili ne mogu doći u prihvatilište, koji se bore s ovisnostima, problemima s mentalnim zdravljem, ili jednostavno nemaju dokumente – kaže Dado Lelas, predsjednik udruge MoSt.

Lelas ističe kako Split danas ima najmanje pet do šest zapuštenih lokacija na kojima borave veće skupine ljudi, izvan sustava. I to nije samo splitski, već nacionalni problem.

Ljudi s imenom i prezimenom

Jedan od korisnika Centra je i Željko Sinovičić koji u prihvatilištu živi posljednjih osam godina. Tamo je, kaže, završio zbog gubitka obiteljske imovine i izdaje najbližih.

– Kad sam imao novac, živio sam kod prijatelja. Kad sam ostao bez ičega, izbacili su me. Godinu dana spavao sam po napuštenim kućama. Danas imam dvokrevetnu sobu, dnevni boravak, televiziju, sve što mi treba da dostojanstveno živim. Radim kad god mogu, ali teško je u ovim godinama, s dijabetesom i visokim tlakom – govori na Sinovčić. 

Nada se da će uskoro riješiti svoju situaciju prodajom male nekretnine koju je naslijedio. Do tada traži posao i ne odustaje.

Housing First: model koji daje nadu

Uz splitske udrugu, na događanju su sudjelovali i gosti iz Pule i Kaštela. Među njima i Helena Bavić, predsjednica udruge AjA iz Pule, prve organizacije u Hrvatskoj koja provodi program ‘Housing First’. Riječ je o modelu kakav bi MoSt rado implementirao u Splitu.

– Ovaj model omogućava korisnicima trajni smještaj i podršku. U cijeloj Europi se primjenjuje već 20 godina, s više od 80 posto uspješnosti. Program pruža trajno zbrinjavanje uz podršku, a osoba ostaje na smještaju dok god im je potrebno. U Puli trenutačno imamo šest stanova u najmu, tri za organizirano stanovanje i tri za Housing First – objasnila je Bavić.

Dodala je da sve više umirovljenika ulazi u rizik od beskućništva. 

– Ljudi s mirovinom od 500–600 eura ne mogu više plaćati najam jer su stanarine narasle na 700 eura. Sve je više onih koji su radili 30-40 godina, a sada nemaju gdje spavati – kaže Bavić, no rješenja nema bez podrške gradova, županije i države. 

Grad podržava, ali potrebe rastu

Splitski dogradonačelnik Ivo Bilić poručio je da gradska uprava podupire rad udruga i da svake godine povećava sredstva za smještaj i pomoć beskućnicima.

– Znamo da Most ima kapacitet za 35 osoba, Caritas ima pučku kuhinju, DES također. Imamo sigurnu kuću za žene žrtve nasilja. Sve su to oblici pomoći koji doprinose rješavanju problema beskućništva – rekao je Bilić. 

Dodao je i da će Grad razmotriti mogućnost uključivanja u projekt Housing First kroz suradnju s udrugama i korištenje gradskih nekretnina.

'Problem nije samo u ulici – problem je u sustavu'

Ono što svi sudionici ističu jest potreba za dugoročnim, sustavnim rješenjima, ne samo privremenim smještajem, nego i pristupom zdravstvu, zapošljavanju, savjetovanju i psihosocijalnoj podršci.

– Naš najmlađi korisnik ima 32 godine, najstariji 84. Mlade bez ovisnosti najlakše je reintegrirati. Najteže je sa starijima i bolesnima, koji ne mogu biti aktivni na tržištu rada – ističe Dado Lelas.

Udrugama su se pridružili brojni građani, a među njima i mladi volonteri iz Školskog volonterskog kluba Manuš s koordinatorom Antom Granićem, koji su samoinicijativno prikupili donaciju i povodom Svjetskog dana beskućnika uručili je splitskoj udruzi MoST. Njihovu inicijativu objeručke je podržala i ravnateljica škole Marita Guć.

Zahvaljujući angažmanu svojih profesora i ravnateljice, ovi su mladi imali priliku iz prve ruke vidjeti stvarnost sve većeg broja ljudi suočenih s nesigurnim stanovanjem, niskim primanjima i rastućim životnim troškovima. Zato se ni ove godine nije promijenila poruka koja se iznova ponavlja: beskućništvo se tiče svih nas, jer svi dijelimo iste osnovne potrebe – krov nad glavom i dostojanstven život.