Upozorenje Centra za sigurnost interneta: Ekstremno nasilje nad djecom u online zajednicama diljem Europe

U posljednjih nekoliko godina, prema nedavnim pisanjima Europola, značajno je porastao fenomen nasilnog online iskorištavanja djece, posebno vršenja pritiska na mlade da se pridruže zajednicama u obliku svojevrsnih kultova. Pojava raznih skupina koje koriste digitalne platforme za normalizaciju djela ekstremne okrutnosti, iznuđivanje žrtava i radikalizaciju pojedinaca za počinjenje djela nasilnog ekstremizma predstavlja ozbiljnu prijetnju javnoj sigurnosti.

'Brojke koje govore o kibernetičkom kriminalu i online seksualnom iskorištavanju djece su alarmantne, a posebno zabrinjava kontinuirani trend rasta ovih kaznenih djela. Izloženost štetnim online sadržajima ostavlja dugotrajne posljedice na mentalno i emocionalno zdravlje djece. Roditeljska uključenost u online život djece ključna je za prevenciju ovih problema. Educiranje o sigurnom korištenju interneta, postavljanje jasnih pravila i otvorena komunikacija s djecom mogu znatno smanjiti rizik od izloženosti štetnim iskustvima. 

Centar za sigurniji internet putem Helpline i Hotline linija pruža besplatnu podršku, savjete i informacije za djecu, roditelje i učitelje. U 2024. godini zabilježili smo rast prijava putem savjetodavne telefonske linije (Helpline) s 473 na 993 te putem obrasca za prijavu ilegalnog sadržaja (Hotline) rast s 328 prijava na 602 u odnosu na 2023. godinu. Uz postojanje ovih usluga, ključno je naglasiti i važnost suradnje Centra s policijom. Zajedničkim snagama, kroz brzu razmjenu informacija i djelovanje, efikasnije štitimo djecu i suzbijamo online kriminal. Važno je da roditelji i djeca znaju da nisu sami i da postoji sustav podrške', rekao je Ivan Ćaleta, voditelj ureda Centra za sigurniji internet iz Centra za nestalu i zlostavljanu djecu.

Indoktrinacija nasiljem

Te su online grupe međusobno povezane, tvoreći mrežu koja regrutira počinitelje i žrtve na globalnoj razini. Sadržaj koji dijele pojedinci koji pripadaju tim skupinama izuzetno je nasilan, u rasponu od krvavih prizora i okrutnosti prema životinjama do materijala sa seksualnim iskorištavanjem djece (CSAM) i prikaza ubojstava. Širenje ekstremnog sadržaja služi kao sredstvo za desenzibilizaciju ranjivih osoba, s ciljem razbijanja društvenih normi i normalizacije nasilja kako bi se indoktrinirali djeca i maloljetnici i pripremili za buduće počinjenje nasilja. 

Ove kriminalne ili nasilne ekstremističke skupine natječu se kako bi podijelile najnasilniji sadržaj. Djeluju na principu određenih kultova u kojima karizmatični vođe koriste prijevaru i manipulaciju kako bi svoje sljedbenike učinili poslušnima i ovisnima o kultu. Njihove glavne mete su maloljetnici i ranjiva mladež, koji se identificiraju i vrbuju na mainstream online platformama te manipuliraju psihološkom prisilom. Kroz ovu prisilu počinitelji osiguravaju poslušnost i održavaju kontrolu nad žrtvama. Članovi online iznuđivačkih skupina koriste niz taktika za počinjenje svojih kriminalnih aktivnosti.

Kako ove mreže funkcioniraju?

Mreža počinitelja aktivno traži ranjive osobe na široko dostupnim platformama na kojima mladi često komuniciraju. Gaming platforme, usluge streaminga, pa čak i popularne društvene mreže koriste se za identifikaciju i regrutiranje potencijalnih žrtava te njihovo navođenje u privatnije komunikacijske prostore. Na društvenim mrežama počinitelji analiziraju ponašanje na društvenim mrežama i namjerno ciljaju maloljetnike koji već pokazuju neke znakove ranjivosti, jer bi bili lakše mete za vrbovanje i manipulaciju.

Od bombardiranja ljubavlju do vrbovanja

Najpoželjnije mete su posebno ranjivi maloljetnici između 8 i 17 godina - posebno LGBTQ+, rasne manjine i oni koji se bore s problemima mentalnog zdravlja, poput depresije i suicidalnih misli. Online zajednice za samopomoć ili podršku posvećene osobama pogođenim tim problemima također su identificirane kao plodno tlo za identifikaciju novih žrtava. U nekim slučajevima počinitelji se infiltriraju u ove online zajednice za podršku mentalnom zdravlju kako bi identificirali i regrutirali ranjive mlade ljude. 

Online kontakt sa žrtvama obično počinje nevinim interakcijama prije nego što eskalira u predatorsko ponašanje. Aktivnosti vrbovanja (groominga) često karakteriziraju korištenje tehnike bombardiranja ljubavlju, što podrazumijeva tretiranje žrtve s izuzetnom pažnjom, ljubaznošću i razumijevanjem kako bi se steklo njezino puno povjerenje. U ovoj fazi počinitelji također prikupljaju osobne podatke svojih žrtava (identitet, broj telefona, kućnu adresu, imena rođaka itd.). Ove informacije ili dijeli pojedinac ili se prikupljaju putem otvorenih izvora. Nakon što počinitelji prikupe ove informacije, oni ih koriste u fazi iskorištavanja - procesa vrbovanja. 

Nakon što se stekne povjerenje, komunikacija se seli u privatnije online prostore, poput end-to-end enkriptiranih komunikacijskih platformi, gdje se zatim odvija zlostavljanje i iskorištavanje. Ovdje su žrtve prisiljene dijeliti eksplicitni sadržaj ili činiti štetne radnje, obično pod prijetnjom ucjene.

Od žrtava zahtijevaju gole fotografije, samoozljeđivanje...

Tipične taktike iznude uključuju prijetnju da će se eksplicitni sadržaj žrtve podijeliti s njezinom obitelji, prijateljima ili online zajednicama, ako se ne prilagode daljnjim zahtjevima.

Ovi zahtjevi za iznudu su radnje koje doprinose sramoćenju i izolaciji žrtava, s ciljem produljenja ciklusa eksploatacije tijekom vremena. Ovi zahtjevi uključuju proizvodnju slika seksualno eksplicitne prirode, činjenje nasilnih djela nad drugim osobama i životinjama, samoozljeđivanje, pa čak i pokušaje samoubojstva ili samoubojstvo. Uobičajeni zahtjevi za samoozljeđivanje su posjekotine, opekline i urezivanje imena ili simbola na kožu žrtava oštricama, kao znak odanosti počinitelju i skupini. 

U nekim skupinama povezanim s ovom mrežom, poticanje na nasilje dovodi do zahtjeva koji utječu na žrtve koje nisu izravno povezane sa skupinom. Tijela EU koja provode zakone identificirala su nekoliko slučajeva u kojima su članovi prouzročili teške ozljede i počinili ubojstva, ciljajući članove obitelji kao i prolaznike. Takva ekstremno nasilna djela često su povezana sa zajednicama s nasilnim desničarskim ekstremističkim ideološkim vezama. Njihovi vođe zagovaraju kolaps modernog društva kroz djela terora, kaosa i nasilja, šireći ideologije koje nadahnjuju masovne pucnjave, bombaške napade i druga teroristička djela.

Otkrivanje i identifikacija mladih u riziku

Otkrivanje takvih kriminalnih aktivnosti od ključne je važnosti, ne samo kako bi se spriječilo nasilje i šteta nad metama - mladima u riziku - već i kako bi se spriječio rizik da žrtve budu manipulirane da postanu počinitelji i nanesu štetu većem broju pojedinaca. Prepoznavanje činjenice da na mladu osobu mogu utjecati takve nasilne online skupine u ranoj fazi ključno je za osiguravanje pravovremene intervencije roditelja/skrbnika i institucija koje provode zakonske odredbe. Ovakva vrsta rane intervencija ključna je za zaštitu žrtava i suzbijanje mreža koje stoje iza ovih online zajednica.

Niz pokazatelja može pomoći u prepoznavanju ranih znakova pripadnosti:

Pokazatelji ponašanja

- Tajnost o online aktivnostima - skrivanje ekrana prilikom prilaska, korištenje više različitih ili anonimnih računa.

- Povlačenje i izolacija - neuobičajeno provođenje vremena nasamo, udaljavanje od obitelji i prijatelja.

- Emocionalni stres - nagle promjene raspoloženja, znakovi tjeskobe ili depresije.

- Interes za štetni sadržaj - fascinacija ekstremističkim ideologijama, simbolima, mračnim temama i/ili nasilnim ili grafičkim materijalom.

- Promjene u korištenom jeziku ili simbolima - korištenje žargona, kodova ili simbola povezanih s određenom skupinom.

- Prikrivanje fizičkih znakova ozljeda - nošenje dugih rukava ili hlača u neobičnim okolnostima kako bi se sakrili znakovi samoozljeđivanja, ozljeda ili tragova povezanih s prisilom.

Pokazatelji online ponašanja

- Neobična aktivnost na online platformama - prekomjerno korištenje određenih aplikacija za koje se zna da su povezane s nekom skupinom.

- Interakcija s nepoznatim kontaktima - sudjelovanje u razgovorima sa strancima koji potiču tajnost u komunikaciji.

- Šifrirana komunikacija - korištenje aplikacija za razmjenu poruka koje pružaju anonimnost bez jasnog i opravdanog razloga.

- Izloženost uznemirujućem sadržaju – pristupanje materijalu ili dijeljenje nasilnog i grafičkog materijala.

'Roditelji, skrbnici i odgajatelji moraju biti pravilno informirani i poticani da budu oprezni, paze na znakove i obavijeste relevantne dionike ako vjeruju da bi netko koga poznaju mogao biti žrtva ovog oblika zlostavljanja', zaključuju iz Centra za sigurniji internet.