VAŽAN DAN Lansirana nacionalna karta morskih staništa: 'Ovo je početak nove ere u zaštiti i očuvanju Jadranskog mora'

Fotogalerija (5)

Nacionalna karta morskih staništa danas je lansirana na Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. Time je obilježen uspješan završetak projekta 'Kartiranje obalnih i pridnenih morskih staništa na području Jadranskog mora pod nacionalnom jurisdikcijom' kojeg je uspješno provelo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske s konzorcijem koji je okupio više od 200 stručnjaka.

Ovaj projekt, koji je zahvatio čak 51 posto Jadranskog mora - navode stručnjaci s kojima smo razgovarali - predstavlja ne samo završetak jedne od najambicioznijih i najkompleksnijih inicijativa kartiranja morskih staništa, već i početak nove ere u zaštiti i očuvanju Jadranskog mora, jednog od najdragocjenijih gospodarskih i prirodnih resursa RH.

Cilj projekta bio je povećanje znanja i dostupnosti podataka o bioraznolikosti kao temelja za učinkovitu zaštitu ekosustava Jadrana, ali i održivost korištenja prirodnih dobara. Stoga, danas lansirana Nacionalna karta morskih staništa predstavlja ključan alat za održivo korištenje morskih resursa i integralno morsko prostorno planiranje, uključujući ribarstvo i turizam.

Dr. sc. Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode u MINGOR-u, istaknuo je kako je ovo početak u pravilnom upravljanju i zaštiti Jadranskog mora.

- Projekt je bio iznimno kompleksan, ali i vitalan za budućnost Jadranskog mora. Naime, detaljna karta morskih staništa za 51 % Jadrana daje ključne polazne podatke za pametno, održivo korištenje morskih resursa, integralno morsko prostorno planiranje, održivo ribarstvo i turizam, odnosno za planiranje održivog gospodarskog razvoja morskih i priobalnih područja. Povrh toga, očekuje se objavljivanje značajnog broja znanstvenih radova temeljenih na podacima prikupljenim kroz ovaj projekt, što svjedoči o njegovoj vrijednosti ne samo za Hrvatsku, već i za međunarodnu znanstvenu zajednicu - istaknuo je dr. sc. Aljoša Duplić te dodao kako je svaki od partnera doprinio jedinstvenim znanjem i vještinama, čineći ovaj projekt pravim primjerom uspješne suradnje u ime zaštite i očuvanja našeg Jadrana. Također je istaknuo da će se u narednom razdoblju kartirati preostalih 49 % hrvatskog dijela Jadrana.

- Direktnim opažanjima bilo je pokriveno 18 posto površine obuhvaćene projektom, a ostatak od 82 posto se modeliralo. Model, kojeg su razvili, validirali i implementirali znanstvenici iz Laboratorija za informatiku i modeliranje okoliša Instituta Ruđer Bošković u suradnji sa SCIOM d.o.o., na inovativan način asimilira podatke u neuronske mreže i s vrlo visokom točnošću predviđa staništa na trećoj razini Nacionalne klasifikacije staništa - istaknuo je dr. sc. Tin Klanjšček, voditelj Laboratorija za informatiku i modeliranje okoliša na IRB-u.

Da je riječ o vrlo kompleksnim modelima te velikom pothvatu kad su u pitanju terenska snimanja potvrđuju podaci o korištenju povlačnih kamera kojima je snimljeno dno na preko 3700 područja, najčešće od same površine pa do pedesetak metara dubine.

- Sama obrada prikupljenih podataka i izrada karata zahtijevala je barem duplo više vremenskog angažmana od terenskih snimanja. Unatoč obimu posla, projekt je završen u zadanim rokovima - naglasio je dr. sc. Ante Žuljević, voditelj Laboratorija za bentos na Institutu za oceanografiju i ribarstvo te stručni voditelj aktivnosti kartiranja u sklopu projekta.

Navodi da bi cijeli radni vijek mogli iskoristiti za analizu podataka koji su prikupljeni, što bioloških što geoloških. Ono što Žuljevića posebno zabrinjava nakon dobivenih podataka su naselja posidonije.

- Sada znamo gdje je rasprostranjena, jasno nam je već od prije da postoji iznimno velik pritisak na naselja posidonije zbog intenzivnog sidrenja i nautičarskog turizma. Posidonija raste brzinom od jednog centimetra godišnje, a svaka biljka je možda stara oko nekoliko tisuća godina. Dakle, jednim sidrenjem ubijete 100-tinjak biljaka koje su tu započele rasti prije nego što su Hrvati uopće došli na ove prostore. Da bi se jedan kvadrat obnovio potrebno je 100 godina. Regeneracija posidonije je nevjerojatno spora, primjerice vi danas imate ožiljke od bombi iz Drugog svjetskog rata gotovo istih dimenzija kao onda kada su nastale. Moramo hitno nešto poduzeti kako bi se posidonija zaštitila, a koliko je važna teško je ukratko reći, dovoljno je kazati da dišemo kisik koji je ona proizvela. Pročišćava morsko dno, proizvodi organsku tvar i u njoj žive brojni organizmi, uključujući i one komercijalno važne. Posidonija nam je prioritetno stanište o kojem moramo razmišljati i hitno poduzeti mjere zaštite - naglasio je voditelj Laboratorija za bentos na Institutu za oceanografiju i ribarstvo. 

Prisnažio je to i dr. sc. Aljoša Duplić koji je zabrinut jer je prema starim podacima postojalo 120 tisuća hektara staništa posidonije, a sada imamo 40 tisuća hektara livada posidonije, iznimno važne u regulaciji samog morskog sustava i pohranište ugljika. 

- Pod izrazito velikim je pritiskom zbog sidrenja i klimatskih promjena, što znači da zaista moramo urgentno djelovati - rekao je dr. sc. Duplić te najavio kako bi će se do 2028. godine trebalo dovršiti preostalo kartiranje Jadrana do većih dubina. 

Naše podmorje je fascinantno, ponavljaju svi stručnjaci iz tog područja s kojima smo razgovarali, a naglašavaju da će još dugo biti predmet istraživanja. 

- Oko Lastova smo otkrili nevjerojatne strukture promjera 20 metara, a izgledaju kao sača od pčela visine četiri metra. Ne samo oko Lastova, već i oko Mljeta i Visa, a ne znamo na koji su se način te strukture razvile tako da već planiramo ekspediciju u proljeće kako bismo detaljnije istražili takve stvari. Geolozi su vidjeli stara paleokorita naših rijeka. Mogli bi brojni istraživači godinama raditi na podacima koje smo sada prikupili. Projektom je predviđeno kartiranje do nekih 100-tinjak metara dubine, a toliko smo i detaljno kartirali, osim u Jabučkoj kotlini gdje smo došli do otprilike 200 metara dubine, ali se modelom došlo do nekih 270 metara dubine. Najdublja točka u Jadranu je 1233 metra, ali taj dio posla se očekuje u nastavku kartiranja preostalih 49 posto našeg podmorja - najavio je naš sugovornik.

Zbog ovog projekta od sada ćemo znati mjesta na kojima možemo ribariti, kao i mjesta na kojima se smije graditi i obavljati određene aktivnosti u moru, a znat ćemo i koji se 'lokaliteti' apsolutno moraju zaštititi zbog visoke biološke raznolikosti.

Branimir Radun, voditelj Zavoda za upravljanje prirodnim resursima u OIKON-u je rekao da je odrađeno jako puno dobrog posla kako bi se na jednom mjestu dobio podatak koji je dostupan svakom građaninu ove države. Smatra da je riječ o proizvodu 'kojeg se ne bi posramile sve zemlje Sredozemnog mora'. 

U uvodnom obraćanju ravnateljica Instituta za oceanografiju i ribarstvo, dr. sc. Živana Ninčević Gladan, izrazila je ponos na postignuća tima, naglašavajući važnost multidisciplinarnog pristupa i suradnje u ostvarenju ovog projekta. 

Projekt 'Kartiranje obalnih i pridnenih morskih staništa na području Jadranskog mora pod nacionalnom jurisdikcijom' provelo je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u  periodu od 2018. do 2023. Ukupna vrijednost projekta iznosila je 11,9 mil EUR, a proveden je u sklopu programskog razdoblja 2014.-2020. kroz Operativni program konkurentnost i kohezija uz EU sufinanciranje u udjelu od 85 posto. Nacionalni dio sufinanciranja osigurao je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.