Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
VELIKI INTERVJU S ROMANOM JERKOVIĆ 'U nezbrinjavanju opasnog otpada u Dalmaciji najrazornije se vidi nezainteresiranost institucija za zdravlje i okoliš'
Eurozastupnica Romana Jerković Piše: Dalmatinski portal

VELIKI INTERVJU S ROMANOM JERKOVIĆ 'U nezbrinjavanju opasnog otpada u Dalmaciji najrazornije se vidi nezainteresiranost institucija za zdravlje i okoliš'

'Pretresli' smo niz aktualnih europskih tema kao i krizu hrvatskog zdravstvenog sustava


Sadržaj omogućio Progresivni savez socijalista i demokrata u Europskom parlamentu


Kako se približavaju datumi novih izbora za Europski parlament - od 6. do 9. lipnja 2024. - sve su zastupljenija tema u javnom prostoru, a hrvatska eurozastupnica Romana Jerković (SDP, S&D) smatra da će, unatoč tome što Europsku uniju u Hrvatskoj još nismo prigrlili, izlaznost biti veća no 2019. U velikom intervjuu za Dalmatinski portal obrazložila je tu tezu, pojasnila kako potaknuti hrvatske građane na glasovanje, otkrila ima li ambiciju nastavka političkog djelovanja na europskoj razini te se osvrnula na dosadašnja postignuća. 

'Pretresli' smo pritom i niz drugih aktualnih europskih tema kao što su energetska tranzicija, suočavanje s krizama izazvanima ratom na tlu Ukrajine, koronavirusom... Dotaknula se i poražavajućeg stanja u nacionalnom zdravstvu, ali i lokalne problematike u Dalmaciji - nezbrinjavanja opasnog otpada. 

'Nažalost, EU se poistovjećuje samo s fondovima i povlačenjem novca'

Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola već je pozvala građane Europske unije da glasuju, odnosno da 'prigrle osjećaj nade i mogućnosti koje nudi'. Na proteklim izborima Hrvatska se nije mogla pohvaliti impresivnim odazivom…

'Dosadašnja izlaznost na EU izbore ukazuje na popriličnu nezainteresiranost građana, ali ipak postoji blagi trend rasta u izlaznosti i rekla bih da će na ovim izborima ona biti veća u odnosu na 2019. kada je izašlo oko 29% građana. Čini mi se da većina građana uviđa kako Europska unija zakonima i novcem može pozitivno utjecati na nacionalne probleme. Prošli mjesec parlament je objavio rezultate istraživanja koji kažu da bi oko 53% ispitanika izašlo na EU izbore da se oni održavaju sljedećeg tjedna. To znači da su građani zainteresiraniji za EU izbore sada nego su to bili uoči izbora 2019. 

Nažalost, EU se poistovjećuje samo s fondovima i 'povlačenjem novca'. Ne stvara se ni u politici ni u medijima atmosfera zajednice s gotovo pola milijarde stanovnika, nevjerojatnih iskustava, dosega u kulturi, u umjetnosti, znanosti, civilizacijskih tekovina. Uvjerena sam da bi - i usprkos tome što nedovoljno živimo Europu - da nismo dio Europske unije, u Hrvatskoj bilo manje sloboda, još više kriminala, još više pravnog nereda, još više kontrole nad medijima. Čini mi se da je ulazak u eurozonu i Schengen malo popravio odnos prema EU-u, ali je to još daleko od toga da smo EU prigrlili - kao da ne želimo prihvatiti pružene mogućnosti, a to je dokaz da smo i dalje kadri raditi na vlastitu štetu', komentirala je zastupnica Romana Jerković. 

Na upit o ambicijama o novom mandatu u Europskom parlamentu, potvrdila je kako su itekako prisutne, ali iz plemenitih pobuda, nipošto zbog vlastite egzistencije. Otkrila nam je i na kojim će joj temama u tom slučaju biti imperativ. 

'Volim ovo što radim jer politika je važan i plemenit posao koji osobi daje priliku da mijenja stvari na bolje. Moj mandat je, ako uzmemo u obzir pandemiju i Brexit, trajao malo više od jedne trećine mandata. Gotovo sam sigurna da neću uspjeti završiti sve što sam započela, zamislila i  željela. Dakle, imam ambiciju dobiti još jedan mandat, ali neće biti kraj svijeta ako tu priliku ne dobijem. Moja egzistencija nikada nije ovisila o politici. Zbog toga sam kao političarka uvijek imala slobodu da budem ono što jesam i ono što želim.  Ako dobijem priliku, nastavit ću raditi na temama zdravstva, klimatskih promjena te digitalne i zelene tranzicije', istaknula je. 

'Moji suradnici znaju se našaliti i reći da sam postala klimatski računovođa'

Trenutačni saziv Europskog parlamenta, naglasila je, zasigurno su obilježile pandemija, klimatske promjene, rat u Ukrajini i energetska kriza. Dakle, većina najviših političkih odluka odnosila se na krize. Smatra, međutim, da su ono čime najviše mogu biti zadovoljni zelene politike, odnosno niz zakona koje su donijeli kako bi zaštitili građane od razarajućih posljedica klimatskih promjena. 

'EU se u tom smislu prometnuo u globalnog lidera s ambicioznim ciljem postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine. Iako smo posljedica globalnog zatopljenja svjesni već jako dugo, čini mi se da je šira javnost počela obraćati pažnju tek kada je i sama na svojoj koži započela osjećati posljedice suša, požara i paklenih vrućina', kazala je. 

Izdvojila je pritom i najvažnije segmente njenoga djelovanja u okviru devetog saziva. 

'U Europskom parlamentu imenovana sam pregovaračicom u ime Progresivnog saveza europskih socijalista za rad na Zakonu o mjerenju ekonomskog odnosa između okoliša i gospodarstva. Moji suradnici znaju se našaliti i reći da sam postala 'klimatski računovođa', ali radi se zapravo o mjerenju učinka koji ekonomija ima na okoliš i mjerenju prirodnih resursa koji se koriste u gospodarstvu. Također, izvjestiteljica sam Europskog parlamenta za zakon o digitalnom identitetu. O tom ćemo zakonu tek čuti, a vjerujem da će postati nova 'roaming' priča', iznijela je. 

Prethodno je izrazila zadovoljstvo zakonima koji su dio paketa 'Spremni za 55', a kojima se radi na postizanju klimatske neutralnosti. Zanimalo nas je koliko su postavljeni ciljevi izvedivi na razini EU-a. 

'Izvedivi su onoliko koliko mi želimo da budu izvedivi. Ako je to istinski politički prioritet - sve je moguće. No brine me podatak da je EU u 2021. povećala emisije stakleničkih plinova za 5% u odnosu na pred pandemijsku 2019. Umjesto da pandemiju shvatimo kao priliku za ubrzavanje zelene tranzicije, okrenuli smo se starim praksama te vratili u život elektrane na ugljen i povećali proizvodnju i potrošnju kratkotrajnih proizvoda. Također brinu podaci iz nedavno objavljenog izvješća Copernicusa o europskom stanju klime u 2022. prema kojem je ta godina u Europi bila druga najtoplija godina ikada. Klimatska kriza intenzivira se, EU formalno radi na pripremi politika, strategija, direktiva i uredbi kojima se treba omogućiti provedba tranzicije, no konkretni podaci o porastu temperature i vremenskih ekstrema te emisijama stakleničkih plinova ukazuju da tranzicija nije zaživjela u provedbi. Vrijeme je za djela, manje za riječi', konstatirala je naša sugovornica. 

Iako je među državama s najvećim solarnim potencijalom u Europi, Hrvatska još uvijek ne ostvaruje željeni napredak kada je energetska tranzicija posrijedi. Evo što Jerković percipira kao ključne prepreke… 

'Iako Hrvatska ima značajan potencijal u korištenju obnovljivih izvora energije, posebno energije sunca, još se uvijek suočavamo s brojnim izazovima u implementaciji i razvoju tih projekata. Istraživanja govore kako Hrvatska trenutno koristi manje od jedan posto svog solarnog potencijala! Samo jedan posto! S 2600 sunčanih sati godišnje, solarni potencijal Hrvatske, posebno u našem priobalju, jedan je od najvećih u Europi, tako da je podatak da uspijevamo realizirati tek jedan posto tog potencijala zaista porazan. Jasno, osim energije sunca, ne treba zaboraviti niti potencijal vjetra, vode i geotermalne energije. 

Ako me pitate koji su glavni krivci za to, rekla bih prije svega da se radi o promašenoj energetskoj politici koja je dugi niz godina jednostavno ignorirala ovu temu. Do objave europskog Green deala i izbijanja rata u Ukrajini, kada su cijene energije krenule u nebo i kada je voda zapravo došla do grla, politika se nije sustavno bavila pitanjem obnovljivih izvora jer je bila previše zaokupljena održavanjem dominantnog položaja tradicionalnih igrača na tržištu, poput HEP-a. Iako mislim kako su građani vrlo zainteresirani za ulaganja u obnovljive izvore,  ključni problemi s kojima se suočavamo i zašto smo na dnu Europe po broju instaliranih solarnih panela neusklađen su zakonski okvir, nedovoljni financijski poticaji države i lokalne uprave za realizaciju tih projekata te sveprisutni i svima dobro poznati birokratski nameti i prepreke. Dakle, ako zaista želimo napraviti iskorak naprijed i promijeniti trenutnu situaciju, država mora prije svega raditi na uklanjanju administrativnih prepreka, posebno u dijelu koji se tiče predugog čekanja na izdavanje dozvola, te osigurati potrebnu financijsku potporu svim zainteresiranim građanima', sugerirala je. 


'Trebamo što više online javnih usluga'

Kako je i sama spomenula, izvjestiteljica je Europskog parlamenta za zakon o digitalnom identitetu. Pregovori oko njega s Vijećem EU-a započeli su u ožujku ove godine, a otkrila nam je da ih sada polako privode kraju. Obrazložila nam je zatim na koji će se on način odraziti na svakodnevicu građana, pri čemu je podcrtala kako će se svima omogućiti da zaista osjete benefite digitalnog društva. 

'Prije svega, javne usluge učinit će dostupnijima našim građanima. Još uvijek puno vremena gubimo na raznim šalterima, od ureda do ureda, a sve to košta i vremena i novca. Trebamo puno više online javnih usluga. Tehnologija je uznapredovala do te mjere da su nam sve moguće informacije dostupne na pametnim telefonima. Jedna od tih tehnologija ogleda se i u formi europskog digitalnog novčanika, a koji je dio zakona na kojem sam radila. Ljudi će se zasigurno pitati što je to europski digitalni novčanik. 

Zamislite aplikaciju za telefon koja omogućuje direktnu komunikaciju s javnim servisima, bez redova, obrazaca ili papira. Zamislite mogućnost elektronskog glasanja iz udobnosti vlastitog doma, bez gužvi i milijuna eura potrebnih za provedbu izbora. Zamislite da se nalazite u Italiji, a zaboravili ste svoj lijek. E-recept koji će vam izdati vaš liječnik moći ćete pohraniti u digitalni novčanik i kupiti ga u prvoj ljekarni tako što ćete ga jednostavno predočiti ljekarniku. U digitalnom novčaniku moći će se pohraniti dokumenti - od osobne iskaznice i vozačke, preko diplome, do zdravstvenog kartona. I kao što nam je covid-potvrda vrijedila u cijelom EU-u tako će i sadržaj digitalnih novčanika biti priznat u cijelom EU-u', navela je. 

'Apsolutnim fijaskom smatram pregovore Europske komisije o kupnji cjepiva'

Proglašen je blagi kraj pandemije koronavirusa. Kako ona kao zastupnica, ali i kao liječnica - s blagim odmakom - ocjenjuje odgovor EU-a na tu krizu?

'Koliko smo u odgovoru na pandemiju bili uspješni, sa sigurnošću ćemo moći ustvrditi tek za nekoliko godina. Međutim, osvrnemo li se danas na ono što smo napravili, više-manje možemo zaključiti koje to odluke nisu bile dobre. Tu ne bih ubrajala sam početak pandemije i prve mjesece kada o virusu nismo znali dovoljno. Prisjetimo se samo kako smo jedno vrijeme čak i alkoholom čistili namirnice kupljene u dućanu prije no što bismo ih unijeli u kuću. Sada na to gledamo s podsmijehom, ali u trenutku kada smo dobili vijest o virusu od kojega umiru ljudi u Kini, sasvim je jasno da smo u nedostatku informacija poduzimali sve što je u našoj moći da se zaštitimo. 

Govoreći o političkim odlukama u to vrijeme, mislim da ono na što kao Europska unija možemo biti ponosni jest činjenica da smo vrlo brzo prepoznali značaj zajedništva i solidarnosti. Sjetite se samo kako su na početku sve zemlje iz straha počele štititi samo sebe i na kratko zaboravile da su dio zajednice, što se ponajviše moglo odraziti na male zemlje poput Hrvatske. Srećom, vrlo brzo smo se odmaknuli od takve protekcionističke politike i shvatili da virus ne poznaje granice. No, s druge strane, apsolutnim fijaskom smatram pregovore Europske komisije o kupnji cjepiva, koja se, usudim se reći, dala navesti na tanak led. Neke su farmaceutske kompanije zahvaljujući tome ostvarile enormnu zaradu, a mi dan-danas ne znamo što ćemo s tolikim dozama cjepiva', ukazala je. 

'Politika je sama sebi postala svrha, a pacijenti i struka njeni taoci'

Kad smo kod zdravstva, nedavno je izjavila da je hrvatski zdravstveni sustav u svojoj najvećoj krizi upravljanja. U intervjuu za Dalmatinski portal krivcima za nikad lošije stanje proglasila je korupciju, nestručnost i nebrigu te ujedno naznačila ograničenu ulogu EU-a u poboljšanju poražavajuće slike zdravstva u zemljama članicama, u ovom slučaju Hrvatskoj. 

'Politika je sama sebi postala svrha, a pacijenti i struka njeni taoci. Rješenje postoji, ali ne s ovom garniturom na čelu zdravstvenog resora. Države članice donose odluke o vlastitim zdravstvenim sustavima. Unija daje smjernice i financijske resurse, a na državama članicama je da ih iskoriste. Hrvatska, kao što znamo, to ne čini. Štoviše, našoj zdravstvenoj administraciji kao da je cilj povući što manje europskog novca', upozorila je. 

Prije par mjeseci organizirala je konferenciju 'Vrijeme je za screening! Implementacija novih preporuka za programe probira za rak'. Pobliže nam je predočila stanje u Hrvatskoj po tom pitanju. 

'Što se karcinoma tiče, u onkološku skrb ulažemo više od prosjeka EU-a, a u isto vrijeme drugi smo po smrtnosti od ove bolesti. Nacionalni okvir za borbu protiv raka donijeli smo prije sad već skoro tri godine, međutim on je još uvijek mrtvo slovo na papiru. A upravo smo za njegovu provedbu mogli dobiti pomoć od EU-a, koja je za borbu protiv karcinoma namijenila više od četiri milijardi EUR. Sve to ukazuje na inertnost našeg sustava koji ne ispunjava svoju svrhu, a to je da bude na usluzi pacijentima. 

Već nekoliko godina ukazujem na propuste koji nam se događaju u onkološkoj skrbi, organizirala sam dvije velike konferencije na tu temu u nadi izgradnje dijaloga s ministarstvom, ali uzalud. Imamo cijenjene stručnjake koji daju sve od sebe kako bi pomogli oboljelima, ali i njima su ruke vezane ako se na političkoj razini ne donose ispravne odluke. Ako nema dovoljno sofisticirane onkološke opreme, ako bezglavo trošimo novac na metastatske lijekove umjesto da uložimo u programe probira i tako karcinom detektiramo u trenutku kada su izgledi za preživljenje veći, onda nema liječnika koji može pomoći', smatra. 

Europska komisija je nedavno predstavila novu strategiju bavljenja mentalnim zdravljem u Europskoj uniji. Romana Jerković iznijela je alarmantan podatak kako se čak 84 milijuna ljudi u Europi nosi s poremećajima mentalnog zdravlja te se procjenjuje da ukupni troškovi povezani s mentalnim bolestima u 27 zemalja EU-a iznose više od 4% BDP-a, odnosno više od 600 milijardi eura. 

'Iako ne volim govoriti o statistici kada se radi o ovakvim stvarima, ove brojke nikoga ne ostavljaju ravnodušnim i govore nam da je vrijeme da iz temelja počnemo mijenjati svoj odnos prema mentalnom zdravlju. Mentalno zdravlje već je desetljećima tretirano kao svojevrsna tabu tema.  S pojavom koronavirusa i posljedica koje su mjere ostavile na psihičko zdravlje ljudi, to se počelo mijenjati pa se sada o njemu sve glasnije i sve više priča. I dobro je da je tako jer je sve veći broj onih koji se susreću s anksioznošću, depresijom ili nekom drugom vrstom mentalnog poremećaja. Izrazito zabrinjavajući porast oboljenja vidimo kod mladih ljudi među kojima i raste stopa smrtnosti od samoubojstva. 

Europska komisija prepoznala je da to predstavlja problem za mnoge države članice i izdala je Strategiju bavljenja mentalnim zdravljem. Mišljenja sam da se radi o solidnim preporukama, međutim ipak ne nudi univerzalna rješenja, odnosno ne uviđa specifičnosti zemalja u tom pogledu. Unatoč tome, radi se o dokumentu koji nam pruža mnogo, što znanja što projektnih sredstava. Koliko ćemo ih mi, odnosno Vlada, znati iskoristiti, ostaje nam za vidjeti', rekla je. 

O nezbrinjavanju opasnog otpada u Dugom Ratu i Vranjicu

Zastupnica u Europskom parlamentu Romana Jerković prokomentirala je i lokalnu problematiku u Dalmaciji - nezbrinjavanje opasnog otpada kojemu su izloženi stanovnici Dugog Rata te Vranjica kao i oni na području Crnog brda kod Zadra. Stava je kako se iz nerješavanja tih opasnosti, za koji postoje čak i presude europskih sudova, prema njenim riječima, najzornije vidi potpuna nezainteresiranost Vlade i nadležnih institucija za probleme povezane sa zdravljem ljudi te zaštitom okoliša. 

'Čak ni presude europskih sudova, a ni financijske sankcije, tzv. penali, nisu dovoljni kako bi pokrenuli naše trome institucije na obavljanje njihovog posla i djelovanje u javnom interesu. Bojim se da je jedino čega se boje gubitak vlasti koju doživljavaju ne kao posao u javnom interesu, već feudalno leno koje mogu sisati u stranačkom i partikularnom interesu bliskih im poduzetnika. Stoga ih građani Dalmacije trebaju kazniti na izborima i tako pokazati da vlasti moraju voditi računa o njihovom zdravlju i očuvanju okoliša, prirode i prostora. To je pitanje elementarnog samopoštovanja', zaključila je. 

Vaša reakcija na temu