VIDEO Predstavljen 19. broj časopisa Obnova u Splitu
'Pravaštvo – jučer, danas, sutra'
U Splitu je predstavljen je 19. broj časopisa Obnova s temom 'Pravaštvo – jučer, danas, sutra'. Događaj su organizirali Hrvatska udruga Benedikt i Udruga Obnova.
Predstavljanje je otvorio predsjednik HUB-a Radoslav Zaradić, koji je ukratko izložio povijest i djelovanje Udruge Obnova. Ona je osnovana 2012. godine u Zagrebu, a već 2013. pokrenula je kulturni časopis Obnova. Od samoga početka udrugu čine mlađi članovi – studenti, maturanti i drugi – koji se mogu pohvaliti zapaženim rezultatima. Razvoj časopisa slijedi logičan tematski luk: od identitetskih i ideoloških pitanja poput nacionalizma, tradicionalizma, konzervativizma te odnosa vjere i ateizma, preko društveno-ekonomskih i tehnoloških tema (ekonomski modeli, globalizacija, migracije, digitalizacija, položaj i uloga obitelji), pa sve do šireg povijesnog, političkog i geopolitičkog okvira (dijaspora, ratovi, komunizam i socijalizam, europske integracije, povijesno-političke analize). Obnova nije samo časopis s raznovrsnim temama, nego zajednica koja iz broja u broj njeguje vlastiti identitet.
Program je nastavio glavni tajnik Hrvatske stranke prava i član Hrvatske udruge Benedikt, Marijo Popović. On je objasnio pojam pravaštva, koje je ujedno i glavna tema ovoga broja časopisa. Pravaštvo je vrlo širok pojam koji svoje korijene vuče od 'oca domovine' Ante Starčevića. Brojni velikani hrvatske povijesti bili su upravo pravaši, među njima Antun Gustav Matoš, Eugen Kvaternik, Eugen Kumičić, Ante Paradžik i mnogi drugi. Popović je osobito istaknuo Antu Paradžika, koji je svoj život položio za Hrvatsku.
Govoreći o pravaštvu, često se čuje da je ono umrlo ili da je upitno ima li budućnosti. No činjenica je da većina današnjih političkih stranaka koje predstavljaju nacionalno biće u sebi i dalje nosi dio pravaške misli. Pravaštvo definitivno ima svijetlu budućnost jer je utkano u same temelje hrvatskog naroda i države. Pritom ga ne treba promatrati samo kroz prizmu jedne političke stranke, nego ga je potrebno živjeti i djelovati u skladu s njegovim načelima – onako kako su to činili hrvatski branitelji u Domovinskom ratu.
Potom je riječ preuzeo član Udruge Obnova Dino Rušinović, koji je predstavio 19. broj časopisa Obnova. Izašao je krajem 2024. godine, a ističe se nizom razgovora i članaka. Među njima je posebno značajan intervju poznatog novinara, publicista i geopolitičkog analitičara Davora Dijanovića s tadašnjim predsjedničkim kandidatom Tomislavom Jonjićem. Časopis je dostupan i u digitalnom izdanju, na mrežnoj stranici Udruge Obnova te na portalu hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa 'Hrčak'.
Na kraju je Rušinović održao i kratko predavanje o talijanskoj sociološkoj teoriji poznatoj kao 'Teorija elita'. Riječ je o jednoj od ključnih socioloških paradigmi koja objašnjava strukturu moći u društvu. Nastala je krajem 19. i početkom 20. stoljeća, a polazi od teze da u svakom društvu, bez obzira na politički sustav, postoji mala skupina ljudi – 'elita' – koja drži ključne poluge moći, dok je većina stanovništva podređena. Teorija elita nastala je kao reakcija na marksističke i liberalne ideje o jednakosti i demokraciji. Umjesto da društvo promatra kroz borbu klasa ili napredak prema jednakosti, zastupnici elitizma tvrde da je nejednakost neizbježna i da elita uvijek vlada. Ova perspektiva nije pesimistična, nego realistična: elite se mijenjaju, ali hijerarhije ostaju.
