18.00 - Briga za najstarije Splićane posljednja je točka tematske sjednice o najranjivijim skupinama.
Marion Tomičić, zamjenica ravnatelja Doma zdravlja je istaknula kako je u Hrvatskoj veliki udio starijeg stanovništva, gotovo 23 posto.
Što se tiče brojki, 105 je timova obiteljske medicine, u prosjeku s 1500 pacijenata po ambulanti.
Skrb pružaju i patronažne sestre.
- Normativ je 5100 građana na jednu patronažnu sestru, u Splitu je taj broj oko 4500 - rekla je.
Spomenula je i hospicij u kojemu je ugovoreno 16 palijativnih kreveta. Zaposleno je 13 sestara, tri njegovatelja i četiri liječnika.
Po ovoj temi bilo je jedno pitanje dnevnih boravaka za starije građane pa se uključio gradonačelnik Ivica Puljak.
Predložio je da se sastanu nakon Vijeća i razrade koncept da dnevni budu kotarskim prostorijama.
Sjednica je završila miroljubivo. Zakazana je sljedeća tematska, o centru Small Mall za 16.lipnja.
17.50 - Što se tiče osoba s invaliditetom, vijećnici su složni oko sljedećih zaključaka:
Zvučni semafori trebaju raditi 0-24 s tim da od 22 navečer do 7 sati ujutro dođe do snižavanja razine glasnoće.
Da se u proračunu predvide sredstva za minimalno 52 rampe u sklopu nogostupa za osobe s invaliditetom i minimalno dva raskrižja prilagode za slabovidne i slijepe osobe na godišnjoj razini.
Preporuka je da službe prilikom projektiranja novih parkirnih mjesta budu u skladu s novim tehničkim propisom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti
Predlaže se tvrtki Promet da do kraja listopada 2023. godine razradi model prijevoza osoba s invaliditetom sukladno Odluci o socijalnoj skrbi kao i prijedlog izmjena navedenih kategorija.
Po završetku ugradnje polupodzemnih spremnika potrebno je omogućiti pristupačnost istih osobama s invaliditetom
Stavku potpore osobama s invaliditetom prilikom rebalansa treba dodijeliti pravnim subjektima koji upravljaju plažama za osobe s invaliditetom'.
16.40 - Došlo je do žestokog obračuna između Pauka i Markotića. Detalji na linku.
16.15 - 27 zvučnih semafora postavljeno je u proteklih godinu dana, što je koštalo više od 200 tisuća kuna troška. Dosadilo mi je zvati službe, tražiti da se pojačaju pa da opet nakon nekoliko dana budu smanjeni. Mogu razumjeti da prve dvije, tri noći nakon postavljanja mogu smetati ljudima dok se ne naviknu, ali stišani su nam neupotrebljivi, ispada da smo platili ružne ukrase.
U razgovoru sa slijepim osobama iz udruge, shvatio sam da im strašno smeta gašenje nakon 22 sata. To je neka vrsta policijskog sata - istaknuo je Ivan Tokić, predsjednik Županijske udruge slijepih - Split.
Složio se potom da bi odluka o kombi i javnom zajedničkom prijevozu trebala biti zajednička.
- Tražim da se što prije donese jer je predugo čekamo. Govorilo se prije o proširenju prijevoza kombijem na slijepe i na dio osoba s poremećajima iz spektra autizma koji bi definitivno trebalo uključiti. Voljeli bismo da slijepi budu na spisku, ali po zakonu u osobnoj asistenciji dobivat će videću pratnju. Bit će tako moguće da to mi kao udruga pokrijemo, neće biti potrebe za kombijem. Možda ne bi bilo loše da se dogovorimo slijepi ostanu u tom sustavu jer mi zapravo radimo outsourcing Gradu i državi, njihovom poslu. Dobro bi, stoga, bilo da nam se uskoči po potrebi - rekao je.
Zamolio je i Grad da se u telefonskoj centrali zaposli slijepa osoba nakon što se umirovi djelatnik koji je sada zaposlen, a što bi trebalo biti ove godine.
Ivošević je rekao da stari zvučni semafori sad ne rade noću i da je doista bilo pritužbi građana, ali da on može i mimo vijeća provjeriti mogu li se izrealizirati različite glasnoće.
15.45 - Započela je rasprava o osobama s invaliditetom.
Miro Renić koji se pristupačnosti osoba s invaliditetom bavi od 2002. izdvojio je prioritete za naredni period.
'Potrebna je odluka o prijevozu za osobe s invaliditetom, primjeren je rok do kraja godine. S tvrtkom Promet Split treba napraviti ozbiljnu analizu kako bi u budućnosti preuzela prijevoz kombijima koji sada obavlja privatnik. S obzirom na to da ima niskopodne autobuse, cjelokupni bi se sustav mogao zaokružiti. Uvijek će biti potrebni kombiji, ali Grad nije dovoljno bogat da se njima prevoze oni koji mogu busevima. Po pitanju nogostupa, potrebno je povećati broj koridora. Bitno je da se odrade prema kvartovima kako bi osobe u kolicima imale pristup gradu', iznio je.
15.30 - Prvi se korisnici škverske ambulante ne mogu očekivati barem godinu i pol, dvije.
- Ne želim sumnjati u vaše namjere, ali ovo je toliko sporo da ne znam što bih rekao. Apeliram da se ubrza i što prije napravi. Jučer je najavljeno kako već ide novi stadion, a nijednu zgradu kao što je škverska ambulanta nismo riješili - komentirao je Stanišić.
Lidija Bekavac iščuđavala se najavama kako će biti gotov tek 2026., a objekt od 2020. pripada Gradu. Ivošević joj je uzvratio kako je više ovakvih naslijeđenih projekata tek mrtvo slovo na papiru te kako moraju proći važne tehničke korake.
Bez puno prijepora prešlo se na sljedeću točku dnevnog reda.
15.20 - Otvorena je četvrtka točka dnevnog reda 'škverska ambulanta'. Uvodno je govorio Goran Batinić, direktor Razvojne agencije Split - RaST koja se bavi ovim objektom.
- Poznat je parnički postupak između Grada Splita i Brodosplita koji je okončan nagodbom kojom je definirano da će vlasništvo pripasti Gradu, uz određene uvjete - da se u tom objektu nastavi, odnosno da se organizira sovjevrsna rehabilitacija korisnika kojima je to potrebno. Uz sve to, u postupak je bila iznimno uključena udruga Anđeli koja je i u tekst unesena kao jedan od budućih korisnika i partnera. Prvotno je projekt bio zamišljen kao objekt u pet različitih zona za pet različitih skupina korisnika, sad smo taj koncept promijenili - želimo jedinstven centar za djecu i mlade s najtežim oblicima invaliditeta. Prvi spomenuti ne bismo mogli ostvariti EU sufinanciranjem. Zaokrećemo, stoga, cijelu priču. U tijeku je priprema ITU mehanizma, programa urbane aglomeracije Split. Jedan će od strateških projekata Grada biti upravo rekonstrukcija ovog objekata i uspostava centra kako sam prethodno kazao. ITU mehanizam je u završnoj fazi - izložio je te napomenuo da centar kakav su zamislili ne postoji u regiji.
15.15 - Ivošević je nakon razgovora s Balovom predložio zaključak da je potrebno osnovati novu ustanovu za djecu i odrasle s autizmom te da se Grad i Županija usklade oko njenoga osnivanja, izgradnje, opremanja i financiranja. Ranije predložene točke - druga i treća - ostaju.
Zaključak je jednoglasno usvojen.
14.55 - Prljević je nakon pauze iznio prijedlog zaključka oko problematike Centra za autizam, pri čemu je naglasio da je utemeljen na razgovorom s roditeljima.
- Obvezuju se gradske službe da u skladu sa zakonskim propisima upute zahtjev Ministarstvu znanosti i obrazovanja i Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, kojim se traži suglasnost za izmjenama i dopunama Centra za autizam te proširenju djelatnosti na socijalne usluge. Predlaže se gradonačelniku proširenje radne skupine stručnjacima iz zdravstvene i edukacijske domene. Nadalje, zbog kroničnog nedostatka stručnog kadra, Grad Split podruprijet će ustroj i pokretanje edukacijsko-rehabilitacijskih programa pri Sveučilištu u Splitu - naveo je.
Ivoševiću je neprihvatljiva prva točka jer se sve, kako je istaknuo, svaljuje na leđa Grada, a problem je i četiriju ministarstva i županije.
- Ne izmišljajmo toplu vodu, nego preuzmimo primjer dobre prakse Osijeka i Osječko-baranjske županije koji ste vidjeli - poručio je.
Skoko se nadovezao uz tvrdnju da prva točka nije ni u skladu sa zakonom.
14.15 - Prije pauze istaknuto je kako će se problemi vezani uz Centar za autizam rješavati kroz radnu skupinu te kako će o njenom djelovanju gradonačelnik izvještavati na sjednici.
13.40 - Damir Barbir uputio je nekoliko pitanja vezanih uz prostor Centra za autizam s ciljem ubrzavanja samog postupka.
- S obzirom na to da je Grad Split dopisom od 23. kolovoza 2021. uputio zahtjev/molbu Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine za darovanjem zemljišta, međutim bezuspješno jer na isti nikada nije odgovoreno, zanima me je li Grad na tome stao ili je slao dodatne dopise i nove zahtjeve za žurnim odgovorom s obzirom na neizdrživu situaciju koja je na snazi?
Nadalje, s obzirom da je gradonačelnik formirao i radnu skupinu u koju su uključeni predstavnici Grada i stručnih službi, predstavnik roditelja, ravnateljica centra, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom itd., dobili smo informaciju i da je uključen i predstavnik Splitsko-dalmatinske županije s obzirom da imamo učenika sa područja cijele županije. Je li ta činjenica točna? Ako je uključen predstavnik, zanima me je li taj predstavnik upoznat s dopisom od 23. kolovoza 2021. i što je poduzeo po tom pitanju s obzirom na vertikalu vlasti koja je mogla riješiti ili makar ubrzati rješenje ovog problema nedostatka komunikacije zbog koje očito stradaju najpotrebitiji koji predugo čekaju rješenje.
Ako predstavnik SDŽ-a nije pozvan u radnu skupinu, molio bih gradonačelnika da ga se pozove i zamoli da riješi navedenu potpuno nejasnu šutnju Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine u navedenom pitanju. Svi skupa moramo zajedno dati sve što je u našoj mogućnosti da se problem Centra za autizam trajno riješi', iznio je Barbir.
13.20 - Gradonačelnik Ivica Puljak kazao je kako su ovaj problem počeli rješavati. Napomenuo je, međutim, da Grad nema adekvatno zemljište za gradnju novog centra. Još se čeka odgovor države vezan uz zemljište u Žrnovnici kao jedno od potencijalnih rješenja.
Postoji mogućnosti, naveo je među ostalim, i proširivanja Centra za odgoj i obrazovanje 'Juraj Bonači' za potrebe Centra za autizam.
Zoran Đogaš smatra kako ne postoji vizije za Centar za autizam. Ukazao je kako bi suradnja sa susjednim gradovima mogla dovesti do prostornih rješenja.
- Potrebna nam je i specifična edukacija. Zagrebački Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet najtraženiji je u Hrvatskoj, a u Splitu ga nema. Trebalo bi potaknuti Sveučilište u Splitu. Nedostaje nam kadrova - istaknuo je.
Puljak se složio s Đogašem. Ustvrdio je kako je ideja o fakultetu izvrsna i da bi svi zajedno trebali poraditi na tome.
12.50 - Vijećnici raspravljaju o Centru za autizam.
- Centar zbrinjava 95 štićenika. 65 ih je do 21. godine života, od kojih njih 33 prebivalište ima na području Splita, a ostali su iz drugih gradova i općina. 30 ih je iznad 21 godine starosti pa nemaju riješeno pitanje ustanove kojoj bi pripadali. Posebno je gorući problem upravo ta skupina učenika s koja po sili zakona gubi zakona status učenika. Njih 19 imaju prebivalište u Splitu, a spominjem susjedne gradove i općine kako bih napomenuo se ne radi o problemu samo Grada, već i Splitsko-dalmatinske županije te Hrvatske i njena četiri ministarstva, koji bi trebali sudjelovati u budućem rješavanju ovog problema - izvijestio je pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Mario Negotić.
Ključnu problematiku detaljnije je obrazložila Alemka Đivoje, ravnateljica Centra za autizam.
- Kad smo se odvojili od Centra za autizam Zagreb i kad nas je osnovao Grad Split, već je tada bilo više od 20 korisnika starijih od 21 godinu. Otad imamo problem da ih trebamo staviti pod sustav socijalne skrbi, odnosno da trebaju pripadati tom ministarstvu. Naša je ideja bila da proširimo statut, uz odgoj i obrazovanje, na rehabilitaciju, no to se nije dogodilo.
Postoji više načina rješavanja problema. Ključan je trenutno prostor. Nitko ne izlazi iz našeg centra kao što je slučaj u drugim školama. Dakle, zadržavamo stare korisnike, a svake godine upisujemo nove. S obzirom na to, Vijeće roditelja i ja smo inicirali da Grad osnuje gradsku skupinu koja bi se bavila isključivo rješavanjem problema Centra za autizam. Imali smo već nekoliko sastanaka. Sada imamo novih 11 djece, prostor nemamo ni za jedno dijete, osobito ako ćemo ih uključiti u program produženog stručnog postupka. I ovako radimo u dvije smjene i apsolutno smo popunjenih kapaciteta - kazala je.
Aliče Runjić govorila je u ime udruge Autizam 365. Njeno izlaganje prenosimo u cijelosti:
- Udrugu Autizam 365 osnovale su članice vijeća roditelja Centra za autizam, mame koje prije svega žele dostojanstven život za svoju djecu. Na osnivanje nas je potaknulo to što smo više od godinu dana slali mailove i dopise gradu Splitu kako bi nas se saslušalo i kako bismo ukazali na niz nepravilnosti u ustanovi koja je puna problema. Od nepristupačnosti, neadekvatnog prostora i uvjeta u kojima se naša djeca nalaze, do nerazumijevanja vodstva ustanove.U pola godine od kada udruga postoji, tema autizma nikad nije bila zastupljenija u javnosti, osjetili smo podršku, javljaju nam se roditelji iz cijele Hrvatske i zato smo još sigurniji da smo na pravom putu, ali i da jedino zajedno s vama možemo doći do zajedničkog rješenja.
Zbog nedostatka prostora trenutno je provođenje produženog stručnog postupka jedan od većih problema. Prema Pravilniku, PSP je jedan od dodatnih odgojno-obrazovnih i rehabilitacijskih programa za učenike s teškoćama koji se organizira prije ili nakon redovite nastave.
Prije dva tjedna smo uputili dopis pravobraniteljici za osobe s invaliditetom jer da se upis naše djece u PSP vršio mimo zakona i statuta Centra za autizam. Kriteriji za upis nisu bili javno objavljeni, a iz upitnika kojeg smo dobili dalo se zaključiti da najveći broj bodova nosi zaposlenje roditelja, a ne procjena djetetovih potreba.Odgovor koji je došao od pravobraniteljice jasno je dao do znanja da je potrebno u suradnji s osnivačem pronaći prostor i djelatnike, a ne djecu poslati kući jer nema dovoljno prostora. Jeste li ikad vidjeli da u nekoj osnovnoj školi dijete mora ići kući i ne može na dodatnu nastavu jer nema prostora i djelatnika?
OŠ Centar za autizam je škola koja radi po specijalnom programu u kojoj su svi polaznici osobe s visokim stupnjem oštećenja. Oni su nesamostalni u svakom pogledu pa ih se onda ne može tretirati kao djecu redovnog razvoja. Zato je potrebno organizirati rad s djecom školske dobi, odnosno do 21. godine, tijekom cijele godine, slično kao u vrtićima, što prema trenutnom statutu Centra za autizam nije moguće. Djeci je potreban cjelogodišnji rad kako bi se povećala njihova funkcionalnost. Dugi praznici i izbivanje iz škole remete njihovu rutinu i često dolazi do regresije u funkcionalnosti i ponašanju.
Hoće li se to postići izmjenom statuta i dopunom djelatnosti, što je rješenje i prema mišljenju iz ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom iz Zagreba, ili će se naći neki drugi zakonski okvir, trebale bi nadležne službe predložiti. Mi smo za ovo ljeto, uz pomoć sugrađana, tvrtki i vas stranaka osigurali više od 30 tisuća eura za organizaciju ljetnog kampa, ali to nije dugoročno rješenje. Ne smijemo očekivati od udruga da rade posao državnih institucija.
S obzirom na sve veći broj autistične djece, da bismo dugoročno riješili njihov status, neophodno je osnovati regionalni centar koji će na jednom mjestu obuhvatiti sve usluge za mlađe i starije. Naravno potreban nam je educirani kadar koji je nažalost deficitaran.Njihov posao nije lagan i ako rade u lošim uvjetima, lako odlaze. Osnivanjem regionalnog centra bili bi manji i svi ostali troškovi.Regionalnim centrom i djeci školske dobi osigurale bi se usluge cjelodnevnog i cjelogodišnjeg boravka, a za provedbu je opet potrebna izmjena statuta.
Osnivač bi trebao zadovoljiti uvjete prema Pravilniku za pružanje socijalnih usluga i biti spreman za dodatne troškove. Prema podacima iz Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom iz Zagreba, ti troškovi iznosili bi oko 30 %. Primjer promjene statuta na ovaj način je Grad Zagreb, koji je prihvatio financiranje dodatnih troškova. Budući da djece i odraslih ima s područja cijele SDŽ, trebalo bi i županiju uključiti u financiranje.Definitivno treba voditi računa da je sve veći broj djece iz spektra autizma, da trebaju cjeloživotnu skrb te da se kapaciteti brzo pune, nažalost samo smrću polaznika se oslobađa mjesto za nove polaznike.
Od vas danas ovdje ne tražimo sažaljenje. Mi samo želimo dostojan život za našu djecu, želimo stručnu i transparentnu ustanovu koja na prvo mjesto stavlja djecu i koja se svim snagama bori za njihovu dobrobit.Mi smo majke! Željele bismo samo to i biti. Mi nismo pravnice koje iščitavaju zakone i pravilnike, izučavaju šta je u čijoj nadležnosti, naš posao nije pisanje statuta, izmjena i dopuna, traženja prostora za našu djecu, organizacija ljetnih aktivnosti i sve što radimo proteklih godina. Neke od nas rade na 4 sata, neke 8, neke su morale dati otkaz zbog nepostojanja podrške u sustavu, neke su roditelji njegovatelji, neke nezaposlene. Koliko nam je bitno zdravlje naše djece, toliko nam je važno i naše mentalno zdravlje, zato želimo raditi. Želimo imati vremena i za brigu o našoj djeci koja nisu u spektru autizma, koja su često zanemarena i pate jer svu energiju trošimo na borbu protiv vjetrenjača.Zato vam danas ovdje poručujemo, budite ljudi prije svega, sjetite se mogućnosti koje vaša djeca imaju, stavite svoje političke ciljeve i ego iza vas i radite za dobrobit najranjivijih. Možete biti primjer drugima, ali i učiti od drugih. U Hrvatskoj ima jako dobrih primjera ustrojstva ustanova, pa ajmo uzeti ono što je dobro i pokušajmo prilagoditi Splitu, jer napredno društvo je ono koje brine o najosjetljivijima - poručila je.
11.45 - Krenula je rasprava o Pravilniku o davanju stanova u najam.
- Pravilnik o davanju stanova u najam nadležnost je gradonačelnika. Više-manje sve propisano njime bilo je propisano i prijašnjim pravilnicima. Ovaj je 2021. donesen u suglasnosti s udrugom Most, koja je bila u radnoj skupini, s Centrom za socijalnu skrb - svi su sudjelovali u tome. Cilj je bio da se napokon, nakon 13 godina, dodijele prvi socijalni stanovi, odnosno gradski stanovi osobama koji ispunjavaju jasne uvjete. Izmjenama pravilnika, koje se donose istom procedurom kao i sam pravilnik, htjeli smo omogućiti jasnije kriterije te prije svega transparentne podatke o korisnicima gradskih stanova, uključujući kadrovske. Trenutno završavamo reviziju korištenja svih stanova kojih je jako puno, zbog čega je potrebno utvrditi i jako puno činjenica. U konačnici ćemo objaviti javno korisnike svih stanova i dugovanja, kako smo pravilnikom i zajamčili.
Problematika samog pravilnika nije bitna, bitno je da je i dosad postojao, ali se nije primjenjivao niti se radila revizija. Problem je, dakle, bio u realizaciji i postupanju po njemu. Sve osobe koje su na listi za čekanje - 70-ak ih je na listi po transparentnom i javno provedenom natječaju - čekaju već godina. 13 godina nijedan socijalni stan nije dodijeljen. S druge strane, Grad Split jako puno stanova gubi jer se sukladno zakonskim propisima upisuju na Republiku Hrvatsku, pa ih nemamo za potrebe građana. Što se tiče kadrovskih stanova, prvi put smo napravili reviziju. S njih 20 broj legalnih korisnika spustili smo na 15, podigli smo cijenu najma na 6 eura po kvadratu s obzirom na to da se ne radi o socijalnim kategorijama, promijenili smo praksu, svi će ići ljudima s liste prvenstva. Nadalje, nema otkupa tih stanova jer je Grad tako ostao bez njih 20 - izvijestila je pročelnica Đerek.
Balov je istaknuo kako izmjene pravilnika nisu bile na javnom savjetovanju te kako se o njima nije raspravljalo na Gradskom vijeću.
- U pitanju je javni akt, a njega donosi Gradsko vijeće - tu je nastala povreda na koju smo ukazali. Naš prijedlog bio bi da se ponovi postupak. Podnijeli smo Visokom upravnom sudu zahtjev za ocjenom zakonitosti - kazao je.
Dogradonačelnik Bojan Ivošević dobacio mu je kako možda ne poznaje zakone.
- Ne znam iz kojeg razloga, vaša Vlada mijenjala je ovaj zakon u dva navrata, postavila je ovaj članak koji ovo daje u ovlast gradonačelniku. Vi slobodno zatražite od premijera izmjenu zakona pa nema problema, svaka ovakva izmjena ići će na Gradsko vijeće - rekao je i dodao da ovo nije mjesto za raspravu o cijenama socijalnih stanova, već nacionalna razina.
Đerek je upitala koliko će se još čekati, nakon 13 godina nedodjeljivanja gradskih stanova, ako se poništi cijeli postupak dodjele na temelju pravilnika.
Kako Vijeće ne može poništavati akt, rasprava je završila bez zaključka.
11.35 - Jednoglasno je usvojen zaključak o objektu u Vukovarskoj 81. Korisnicima koji udovoljavaju uvjetima zaštićene najamnine odredit će se cijena najamnine u visini iste. Provjerit će se uvjeti za sklapanje aneksa ugovora kako bi se sklopili na neodređeno vrijeme kroz jasne uvjete za otkaz ugovora. Nadalje, zadužuje se Upravni odjel za gradsku imovinu pokrenuti postupke kod HEP-a za izmjenu kategorije struje u industrijsku u kućnu. Postavljen je rok za pripremne radnje do kraja lipnja, odnosno stanarima se treba omogućiti da od 1. srpnja pristupe potpisivanju aneksa ugovora.
Sretni stanari grlili su Stanišića koji se borio da ova tema dođe na Gradsko vijeće.
11.15 - Prije pauze su se za riječ javili SDP-ov Damir Barbir i Martin Mladen Pauk iz Domovinskog pokreta.
- Stanje u Vukovarskoj 81 je vrlo kompleksno. Postavljaju se problematika vlasništva nekretnina, interesa kako stanara tako i Grada Splita - krenuo je.
Prema važećem GUP-u, spada u D2 zonu znači društvenu odnosno namjenu ustanove socijalne skrbi.
- S obzirom na tu činjenicu, ne vidim način na koji se mogu privatizirati od fizičkih osoba, a da nekretnine zadrže namjenu predviđenu GUP-om, jer taj čin nije u skladu s važećim dokumentom - govorio je.
Smatra da treba uzeti u obzir da neki od stanara možda nisu više u socijalnom statusu, kao i da treba voditi računa i o drugim socijalno ugroženim stanovnicima Splita, koji ne mogu ostvariti pravo na stambeno zbrinjavanje.
- Postoje sigurno i stanari koji ne žele ili nisu u stanju otkupiti navedene stanove pa su samim time u nepovoljnijoj situaciji od ostalih stanara koji imaju takve zahtjeve i mogućnosti. Svakako, ovo pitanje je prema važećem GUP-u jasno i nedvosmisleno. D2 zona znači socijalnu namjenu odnosno ustanovu socijalne skrbi - rekao je.
Ponovio je i da kao takva svakako ne spada pod stambenu zonu i nije moguća privatizacija od zainteresiranih subjekata, a da se pritom zadrži namjena po GUP-u.
- Najvažnije, tu je interes i nesigurnost samih stanara zgrade, a pod tim pritiskom su svakodnevno i neizvjesnošću žive svakodnevno. Ponavljam, kompleksno je pitanje i nema jednostavnog rješenja po tom pitanju. Trebamo se svi zajedno konzultirati i zauzeti usuglašen stav - predložio je.
Pauk je iznio prijedlog.
- Nalaže se predsjedniku komisije za urbanizam g. Domagoju Bajiću sazivanje sjednice komisije s temom vizije budućeg uređenja zgrade i okolnog zemljišta u Vukovarskoj 81, s intencijom izmjene Generalnog urbanističkog plana radi izgradnje novih sadržaja zadržavajući pritom društvenu namjenu. Gradsko vijeće zadržava stav kako postojeći stanari imaju pravo na doživotno stanovanje u budućem objektu, u stanovima površinom i uređenjem dostojnim pristojnog stanovanja i življenja. Na sjednicu komisije za urbanizam bit će pozvani zainteresirani pravni subjekti, Sveučilište u Splitu, Dom zdravlja, Dom umirovljenika i ostali, koji mogu imati interes za gradnju novih sadržaja - naveo je.
Stavove će probati usuglasiti u pauzi.
11.06 - Kako bi se usuglasili stavovi oko 'hotela za samce', vijećnici su na pauzi.
10.11 - Đerek je kazala da zakone Hrvatske ne donosi Split.
- Legalizacijom stanja jedino što je napravljeno je sigurnost. Prije je nisu imali, zato ne vidim zašto se govori da ih se želi istjerati. Želimo sve korisnike staviti u isti položaj i zato sam da se provjeri stanje i mi smo ga provjerili - rekla je.
Stanišiću je navela kako ne govori bez dokaza.
- Možda vam smeta što se počelo s revizijom i nije se gledalo tko što ima, a u vašem mandatu prodana su 23 stana ispod cijene - zaključila je.
Ivošević je dodao da se zelene zone i zone društvene namjene ne diraju.
- To je naš politički stav i nećemo podržati prenamjenu. Kad su shvatili da nama nije namjera izbaciti ih imali smo konstruktivan sastanak. Tko god ima drugu nekretninu ne može živjeti tamo, a tko nema, može bez straha - kazao je.
Istaknuo je kako zarađuju 'smiješne novce od najma' od škverske zgrade.
- Ovo nisu socijalni slučajevi. Zašto ste uzeli samo jednu skupinu za raspravljati, a ne radnike Montera ili druge - iznio je.
Najavio je da će smanjiti najamnine za pet korisnika škverske zgrade koji jesu socijalni slučajevi.
10.00 - HDZ-ov Tomislav Prljević je poručio kako želi da je svima jasno da su zgradu izgradili radnici, da Grad Split nije uložio kunu. Prešla je u vlasništvo Grada zbog želje Andre Krstulovića Opare i radnika, vjerujući da će imati bolji odnos i da će lakše rješavati probleme.
- U zadnje vrijeme se stvara atmosfera konflikta i nesigurnosti između stanara hotela i gradske vlasti. Moramo stvoriti okvir da bi ljudi imali sigurnost - rekao je.
Istaknuo je i da onaj tko misli da je tema rasprave zgrade, taj ne treba ni sudjelovati u diskusiji.
- Mi sudjelujemo u raspravi i želimo pomoći ovim ljudima. Suprotstavit ćemo se svakome i svima koji pogoršavaju ljudima i dodatno im ljudima otežavaju - zaključio je Prljević.
Da problem koji traje 54 godine se ne može riješiti na jednoj sjednici, ali mu je drago da je izašlo u javnost, smatra vijećnik HDZ-a Jakša Balov.
9.42 - Počela je sjednica Gradskog vijeća, jednoglasnim usvajanjem dnevnog reda.
'Hotel za samce', odnosno stanari zgrade Vukovarska 81, u kojem su nastanjeni škverski radnici prva je točka dnevnog reda. Izvještava Maja Đerek, pročelnica za gradsku imovinu.
- Sklopljeno je 46 ugovora, 125 korisnika, tri stanara nisu ispunila uvjete, a tri su korisnika odustala. Sklopljeni su ugovori na deset godina - referirala je.
Naglasila je da trošak pričuve iznosi 854,39 eura koji se podmiruje iz proračuna.
Zamjenik Bojan Ivošević je rekao da su prioritet socijalni slučajevi, te da će se držati namjene zgrade koju su urbanisti odredili.
Jelena Šimić, predstavnica stanara se obratila vijećnicima i iznijela kronologiju stanja, napominjući da su je radnici izgradili samodoprinosom.
- Nakon 50 godina života u ovoj zgradi ispada mi nismo dostojni živjeti u njoj, prebačena je s države na Grad i rečeno nam je da se naš status neće promijeniti - rekla je.
Za to vrijeme se vrte slajdovi o katastrofalnim uvjetima u kojima žive.
- Potpisali smo u dobroj vjeri ugovor s Gradom jer nam se i prijetilo. Imamo slučaj stanarke koja je zakasnila s potpisom jer je bila zaražena kovidom, a nazivaju je da bespravnom korisnicom - govorila je u dahu.
Što se tiče ugovora, potpisali su ga vjerujući da im Grad ne želi nanijeti štetu.
- Sada se osjećamo tužni i prevareni jer nas naš Grad želi istjerati, nas vrijedne škverske radnike. Neugodno smo iznenađeni prijedlogom da se povisi najam 100 posto. Prilikom pregovora o mogućnosti povisivanja najma rečeno nam je da je klauzula u ugovoru tu samo kao zaštita od inflacije i da će iznositi najviše toliko. Prevarili su nas - jasna je.
Prijavili su neispravne sanitarne čvorove u veljači 2022. godine, a popravljeni su tek u rujnu.
- Mi smo čuvali zgradu, a prozvalo nas da ima stambenih jedinica uređenih zbog kojih treba dodati najam. Zar mi koji smo spasili zgradu i donijeli je gradu nismo zaslužili više, ne ovakav odnos. Dovodite nas u situaciju da smo diskriminirani u odnosu prema onima koji namjeravate uložiti za njih - iznosila je.
Rekla je vijećnicima i da ih Grad mišljeno želi istjerati, kako bi zgradu oslobodili od poštenih i stvarnih stanara s mogućim drugim ciljevima.
- Koristit ćemo sve pravne sredstva za zaštititi naš dom, a iz kojeg nas želite nasilno iselite - zaključila je.
Igor Stanišić se javio za riječ, naveo je i da su stanari plaćajući račune za industrijsku struju, čime su preplatili godinama sve troškove.
RANIJE OBJAVLJENO:
Na temu socijalnih potreba u Splitu sastaju se gradski vijećnici od 9 sati. Škverski hotel za samce, Pravilnik o davanju u najam stanova, Centar za autizam, 'škverska ambulanta', osobe s invaliditetom te briga za starije sugrađane teme su o kojima će se raspravljati.
Sjednicu su inicirali oporbeni vijećnici, a održava se nakon što za prvo zasjedanje gradska vlast nije osigurala materijale za raspravu.
Željko Domazet, predsjednik Gradskog vijeća je kumovao smirivanju strasti te je pozvao predstavnike svih opcija da zajedno sudjeluju u pripremi. Osim toga, svi govornici koje je predložila oporba naći će se na sjednici, što je za prvu odbijeno.
Od četvrtka je u javnosti iskrsla još jedna tema o kojoj će govoriti Ivan Tokić, predsjednik Županijske udruge slijepih. Tražit će da se promijeni odluka o gašenju zvučnih semafora iza 22 sata što su predložili stanari pojedinih ulica. Na sastanku u Banovini je komunala prvotno uvažila taj prijedlog, ali sad će se izboriti na Vijeću da se utišaju, ali ne i smanje.