Pred brojnom publikom i uz ispunjenu Staru gradsku vijećnicu, u Splitu je u organizaciji Muzeja grada Splita, svečano otvorena samostalna izložba cijenjenog hrvatskog slikara Stipe Nobila pod nazivom 'Vječno sunce podneva'.
Otvorenje je proteklo u svečanom ozračju, dostojnom umjetnika čiji je opus snažno obilježio suvremeno hrvatsko slikarstvo. Pola stoljeća nakon prvog velikog predstavljanja javnosti, Stipe Nobilo i dalje stvara slike koje slave svjetlost, zemlju, rad i Mediteran. Izložba je priređena povodom 50 obljetnice od njegove samostalne izložbe u Galeriji 'Zagreb', kojom se 1976. prvi put predstavio široj publici izvan rodne Korčule.
'Izuzetna nam je čast i privilegij što u Splitu, u Staroj gradskoj vijećnici, možemo ugostiti Stipu Nobila, slikara koji i kroz ovu izložbu donosi svoj krajolik kojeg još uvijek živi, koji u svoje slike stavlja kombinaciju onoga što misli, osjeća i zna, kroz izniman kolorizam i bogatstvo koje donosi Mediteran.', rekla je na samom otvorenju ravnateljica Muzeja grada Splita Vesna Bulić Baketić i dodala:
'Jako mi je drago da smo na prepunoj Pjaci, u srcu Splita, novu turističku sezonu otvorili upravo ovom izložbom.'
Na izložbi je predstavljen pažljivo odabran izbor Nobilovih djela srednjih i velikih formata, kroz koje publika ima priliku doživjeti prepoznatljiv slikarski svijet autora, satkan od nadnaravnih, snažno kolorističkih mediteranskih krajolika u kojima se isprepliću crvena zemlja, vinogradi, suhozidi, pinije, makijsko bilje i modrina mora pod vječnim podnevnim suncem.
'Stipe Nobilo oduvijek ima izniman osjećaj za sklad i kompoziciju, svaki element na njegovim slikama ima svoje mjesto, svaka boja, svaka linija i svaka ploha sudjeluju u stvaranju harmonije koja promatrača uvlači u sliku i poziva ga da se u njoj izgubi i upravo je to možda najveća snaga njegova slikarstva.', rekla je na otvorenju kustosica izložbe Petra Dajak Belas i dodala:
'Dobro je poznato da na Nobilovim slikama nema ljudskih figura, ali ipak čovjek je svuda prisutan: u ograđenim vrtovima, u vinogradima, u suhozidima i svim ostalim tragovima rada. Možda i mi, kao i Nobilo, trebamo prestati gledati na dodijeljeni nam vrt kao na kaznu i zatočeništvo, te prihvatiti njegovu ljepotu i napraviti od njega vlastiti rajski vrt.'
Stipe Nobilo već više od pola stoljeća razvija svoj autentični likovni jezik u rodnoj Lumbardi na otoku Korčuli. Njegove slike ne predstavljaju doslovan prikaz stvarnog krajolika, već poetske i gotovo mitske vizije Mediterana. O njegovim 'imaginarnim krajolicima' pisali su brojni ugledni autori; akademik Tonko Maroević uspoređivao ih je s 'Rajskim vrtom', dok je pjesnik Luko Paljetak Nobilovo stvaralaštvo nazvao 'slikarstvom sedmog dana'.
Posebnu snagu njegovu opusu daje prepoznatljiva mozaikalnost koloriranih polja, oblikovana i kroz mladenačku suradnju s Ivom Dulčićem. Bjeline među obojenim površinama daju kompozicijama čvrstu strukturu, dok snažni kontrasti stvaraju dojam vječnog mediteranskog podneva.
Na otvorenju izložbe, govorio je i slikar Vatroslav Kuliš, koji je svoje viđenje slikarstva Stipe Nobila pretočio u predgovor izložbenog kataloga: 'Došao sam iz Zagreba i u ime Zagrepčana podržati prijatelja slikara, kod kojeg mi se uvijek sviđala ta arkadija, otoci između modrog mora i plavetnila neba, koji nisu slikani u prirodi nego ih Stipe interpretira na svoj način i stilizira zbilju.'
Iako na Nobilovim platnima nema ljudske figure, čovjekova je prisutnost neizravno, ali snažno upisana u krajolik - kroz obrađene vinograde, parcelizaciju zemlje i tragove rada. Upravo u toj vezi prirode, svjetlosti i ljudskog rada Nobilo pronalazi radost stvaranja, ali i radost življenja.
'Na ovim slikama je puno optimizma unatoč svakodnevnom sivilu i dokle god budem mogao, ja ću slikati i uveseljavati.', rekao je na samom otvorenju izložbe Stipe Nobilo, koji pola stoljeća nakon što je prvi put zakoračio na veliku likovnu scenu i dalje potvrđuje da na svijet gleda sunčanim očima.
Izložba 'Vječno sunce podneva' ostaje otvorena za javnost u prostoru Stare gradske vijećnice na Narodnom trgu u Splitu do 26. srpnja 2026. godine.
