'Pripremamo li djecu na pravi način za život koji ih čeka?' pitanje je koje je bilo u središtu konferencije Future Minds, održane danas u Tehnološkom parku u Splitu, gdje su se okupili psiholozi, profesori, poduzetnici, sportaši i stručnjaci za ljudske resurse iz Hrvatske i regije. Fokus konferencije stavljen je na mentalno zdravlje djece i mladih, emocionalnu otpornost te prilagodbu obrazovnog sustava svijetu koji se ubrzano mijenja.
'Okupili smo se upravo u vrijeme kada se zaključuju ocjene i kada se na djecu stavlja ogroman pritisak te se od njih očekuje izvrsnost. Pritom često ne vidimo njih same u tom procesu, ne vidimo kako dolaze do tog puta izvrsnosti', kazala je organizatorica konferencije i osnivačica Međunarodne škole Harfa Irena Orlović.
Dodala je kako se sve češće susreće s mladima koji imaju odlične rezultate, ali teško podnose neuspjeh i pritisak.
'Kao roditelji i poduzetnici susrećemo mlade ljude koji dolaze sa sjajnim diplomama, odličnim ocjenama i jako dobrim znanjem, ali s nemogućnošću suočavanja s izazovima, prolaska kroz teške situacije i izvršavanja zadataka zbog straha od pogreške. Mnogo je mladih koji odustaju, koji imaju problema i psiholoških opterećenja, što je zabrinjavajuće. To više nisu izolirani slučajevi, nego velik broj mladih koji imaju znanje, ali nemaju razvijene životne vještine', istaknula je Orlović.
Upravo su takve teme zastupljene u programu konferencije, koji je podijeljen u sedam panela i predavanja. Prvi panel pod nazivom 'Budućnost obrazovanja počinje mentalnim zdravljem' okupio je stručnjake iz područja psihologije i pedagogije, koji su otvorili pitanje što djeci danas zaista treba i što ih čeka u budućnosti.
Na drugom panelu raspravljalo se o tome zašto djeca gube ljubav prema matematici i može li se pristup učenju promijeniti. Posebno zanimanje izazvalo je predavanje profesorice dr. sc. Jo Boaler sa Stanford Universityja, koja je govorila o učenju matematike kroz razumijevanje, a ne kroz strah.
Treći panel 'Iza uspjeha: što se ne vidi' okupio je Ivana Rakitića, Jana de Jonga i dr. sc. Ivanu Carev, a razgovaralo se o izazovima, odlukama i mentalnoj snazi koja stoji iza uspjeha.
'Danas najviše govorimo upravo o tome. S nama su poznati sportaši koji su do vrha došli kroz teške situacije i koji govore o tome kako se upravo kroz teške dane gradi karakter. Kao što je rekao Ivan Rakitić: 'Kad je najteže, tada sam najjači.' To moramo razvijati kod djece - da ne posustanu nakon prve pogreške, da ih ne prezaštićujemo i da ne budemo mi ti koji sve odrađuju umjesto njih. Želimo da razviju najsofisticiranije dijelove mozga, odnosno izvršne funkcije. Mi smo kao ljudi stvoreni da radimo, kreativno mislimo, povezujemo činjenice i stvaramo. Međutim način na koji danas odgajamo i obrazujemo djecu često im ne dopušta razvoj tih sofisticiranih vještina', rekla je Orlović.
Kroz konferenciju se upozoravalo na veliki porast mentalnih teškoća kod djece i mladih, a dio sudionika istaknuo je kako je to povezano s pretjeranom zaštitom djece i izostankom suočavanja s neuspjehom i izazovima.
Zato je u sklopu konferencije održan panel o emocionalnoj otpornosti i tržištu rada, a otvorena je i tema 'Suvremeno obrazovanje za budućnost' kroz koju se raspravljalo o alternativama postojećem obrazovnom sustavu i primjerima iz prakse, a posebno predavanje održala je i sama Irena Orlović koja je govorila o neurobiologiji straha, nagrade i dječjeg razvoja.
Sudionici su istaknuli kako su upravo te vještine ključne u vremenu u kojem je teško predvidjeti kakvi će poslovi i znanja biti potrebni u budućnosti.
'Ekonomske neizvjesnosti velike su. Od 170 milijuna postojećih poslova čak bi 92 milijuna mogla nestati. Ne znamo kakvi nas poslovi čekaju u budućnosti niti kakva će znanja biti potrebna, ali znamo da će mladima trebati psihološka otpornost, sposobnost prilagodbe promjenama, samopouzdanje i vjera u sebe. Trebat će im kreativno i konceptualno razmišljanje, sposobnost povezivanja i promišljanja, a ne samo usvajanja činjenica', poručila je Orlović.
Program konferencije zaključuje se razgovorom sa Slavenom Bilićem pod nazivom 'Lekcije za život', u kojem bivši izbornik i trener govori o iskustvima, pritiscima i životnim lekcijama iza profesionalnog uspjeha.
Sudionicima se uvodno obratila i državna tajnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Zrinka Mužinić Bikić, koja je istaknula da se obrazovni sustav mora prilagoditi novim okolnostima i potrebama djece.
'Naglasak se mora pomaknuti s imperativa izvrsnosti i ocjena prema razvoju psihološke otpornosti, samosvijesti i samopouzdanja djece i mladih. Kada govorimo o tome kako djecu pripremamo za život, moramo shvatiti da svi imamo odgovornost - od roditelja i obrazovnog sustava do institucija i medija', rekla je Mužinić Bikić.
Napomenula je kako brojne institucije i fakulteti u Hrvatskoj već godinama provode istraživanja upravo na ovu temu.
'Ono što je zaista dobro jest to što povezujemo znanost i istraživanja sa strukom te na temelju tih rezultata možemo kreirati buduće obrazovne politike u ovom području', kazala je.
Govoreći o promjenama u obrazovanju, izdvojila je modularnu nastavu u strukovnim školama, veće povezivanje teorije i prakse te razvoj digitalne pismenosti i odgovornog korištenja umjetne inteligencije u školama.
'To se zasad pokazalo izvrsnim. Učenici su vrlo zadovoljni, reakcije nastavnika su pozitivne, a iako svaki početak nosi određene poteškoće, svakodnevno smo uz njih kako bismo im pružili podršku. Danas se puno govori o umjetnoj inteligenciji i razvoju digitalnih tehnologija. To više nije samo mogućnost razvoja odgojno-obrazovnog sustava, nego nužnost. Hrvatska je jedna od država Europske unije koja se među prvima i na vrlo kvalitetan način uhvatila u koštac s tim pitanjem. U suradnji s CARNET-om razvijen je program BrAIn, za koji je stalno otvoren poziv školama. Cilj nam je umjetnu inteligenciju i digitalnu pismenost promovirati na odgovoran i sustavan način te kod mladih razvijati kritičko mišljenje i sposobnost pravilnog korištenja digitalnih tehnologija, a ne ih samo zabranjivati i udaljavati od njih', zaključila je Mužinić Bikić.
