Razlike koje nas čine bogatijima i sličnosti koje nas zbližavaju danas su se na splitskom Pazaru pretočile u mirise i okuse tradicionalnih jela. Jer, ako postoji univerzalni jezik koji svi razumiju, onda je to onaj koji se govori za zajedničkim stolom. Tako su kroz gastronomiju pripadnici nacionalnih manjina pokazali koliko različitih kultura živi u Splitu, ali i koliko su njihove, odnosno, naše tradicije, običaji i svakodnevica međusobno isprepleteni.
Na manifestaciji 'Gastro druženje nacionalnih manjina' jutros se splitski Pazar pretvorio u svojevrsnu gastronomsku kartu različitih naroda. Sudjelovalo je devet nacionalnih manjina, a posebno lijep dio ove priče jest to što su se za pripremu njihovih tradicionalnih specijaliteta pobrinuli učenici i nastavnici Turističko-ugostiteljske škole Split. Prema 18 recepata koje su odabrali predstavnici nacionalnih manjina pripremili su 300-injak porcija jela, ne računajući kolače, slastice i druge delicije koje su sudionici dodatno donijeli na svoje štandove.
Od makedonskog gravčeta na tavče, ruskih blina i crnogorskih priganica do bosanskih pita, sarme, ajvara, mađarice, oblatni, baklave, patišpanja i brojnih drugih slanih i slatkih delicija, posjetitelji su imali priliku u svom gradu, na Pazaru, upoznati bogatstvo različitih gastronomskih tradicija. I to, naravno, besplatno.
Ljubav ih dovela u Split, a okusi domovine ostali
Za predstavnice ruske nacionalne manjine ova je manifestacija bila prilika da sugrađanima približe okuse uz koje su odrasle, ali i da se prisjete kako ih je život doveo u Dalmaciju.
Irina Vukšić u Split je stigla 1998. godine iz Jekaterinburga, grada na Uralu, a razlog dolaska bila je ljubav.
– Kao što to često bude, obećano je bilo jedno, a ispalo je nešto drugo – našalila se Irina, dodajući kako je Split s vremenom u punom smislu postao njezin dom.
– Split zaista obožavam. Ovdje se osjećam više kao kod kuće nego u gradu u kojem sam rođena – kazala je.
Njezina sunarodnjakinja Tatjana Grubić predstavila je bogatu ponudu ruskih specijaliteta, među kojima su bili tradicionalni blini, prjaniki, čokoladni kolači poznati kao kartoške, heljda s povrćem i gljivama te poznato jelo od govedine Stroganoff.
– Pripremili smo jela koja su dio naše tradicije i djetinjstva. Tu su i tradicionalna pića, votka i kvas, tako da svatko može pronaći nešto za sebe – nabrojala je te ispričala kako je i nju, kao i mnoge žene oko nje, u Dalmaciju dovela ljubav.
– Dalmatinci su nam tako lijepo pričali da smo im povjerovale, a danas, evo, tu smo di jesmo. I kuhamo za cijeli Split – ispričala je kroz smijeh i nastavila dijeliti jela.
Sličnu životnu priču ima i Ljubica Katić, predstavnica crnogorske nacionalne manjine, koja je u Split iz Nikšića stigla prije 20 godina, također zbog ljubavi.
Na crnogorskom štandu nudile su se tradicionalne priganice, patišpanj, bokeljski brodet, karađorđeve, odnosno crnogorske šnicle i drugi specijaliteti.
– Posjetitelji su odlično reagirali, a oko našeg štanda stalno je gužva – kazala je Katić, obučena u svoju bogatu i kitnjastu narodnu nošnju.
Makedonski ajvar i gravče na tavče među najtraženijima
Velik interes izazvao je i štand makedonske nacionalne manjine, na kojem je sva pripremljena hrana brzo podijeljena.
Venka Džanko, predstavnica makedonske nacionalne manjine Grada Splita, bila je zadovoljna odazivom posjetitelja i njihovim zanimanjem za makedonske specijalitete.
– Pripremili smo naše poznato gravče na tavče, pečeno meso s krumpirom, tradicionalne slastice i, naravno, domaći makedonski ajvar. Ove godine nisam stigla sama pripremiti ajvar, pa smo ga donijeli izravno iz Makedonije. Gotovo smo sve podijelili i među prvima ostali bez hrane, što dovoljno govori koliko su ljudi zainteresirani – ispričala je Džanko, koja je podrijetlom iz Strumice.
'Svi smo svoji, a razlike među nama zapravo su male'
Bošnjačka zajednica posjetiteljima je ponudila sirnicu, zeljanicu, burek, tradicionalno jelo kupus kalju te nekoliko vrsta domaćih kolača, među kojima je bila i nezaobilazna baklava.
No, Kadro Kulašin, predsjednik Sabora bošnjačkih asocijacija Hrvatske, izdvojio je ono što se može iščitati iz samih recepata – koliko su kuhinje različitih naroda zapravo slične.
– Kada pogledamo gastronomiju naših naroda, vidimo koliko toga zajedničkog imamo. Mnoga tradicionalna jela temelje se na tijestu i jednostavnim namirnicama, a meso je često bilo samo dodatak. Pogledajte samo kolače… To govori i o tome kako su ljudi nekada živjeli – objasnio je, nabrajajući sličnosti među jelima naroda koji su se predstavili na manifestaciji.
U tom se kontekstu prisjetio priče o susretu muslimanskog i kršćanskog vjerskog službenika, u kojoj se razlika između njihovih vjera uspoređuje s uskom fugom između dva kamena na podu.
– Upravo je toliko mala razlika među nama. Drago mi je što se ova manifestacija održava među ljudima, na otvorenom. Posebno mi je važno da ovdje dolaze Splićani jer svi mi živimo u ovom gradu, netko pedeset, netko sto, dvjesto ili tristo godina. Svi smo svoji i svi pripadamo ovom gradu. Razlikujemo se u nekim sitnicama, ali te razlike nikada nisu bile presudne za zajednički život – poručio je Kulašin.
Manifestacija koja bi trebala postati tradicija
Ilija Borković, predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Splita i predsjednik Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Splita, podsjetio je kako ideja o ovakvom gastronomskom susretu nije nova.
Slična manifestacija održana je još 2013. godine u Dioklecijanovim podrumima, u povodu ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Nakon toga inicijativa je postupno zamrla, a sada je ponovo oživjela.
– Smatram da je riječ o iznimno vrijednoj inicijativi. Ovdje se okupljaju nacionalne manjine koje žive i djeluju u Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji te kroz gastronomiju predstavljaju tradiciju, jela svojih predaka i ono što najbolje odražava identitet njihovih zajednica – kazao je.
Posebno je istaknuo želju da manifestacija postane dio posezonske ponude Splita.
– Ne moraju se sva događanja održavati u srpnju i kolovozu, kada je grad ionako pun turista. Željeli smo pokazati da se i u listopadu može organizirati nešto zanimljivo, kako za goste tako i za naše sugrađane. Učinit ćemo sve da ova manifestacija postane tradicija – poručio je, naglašavajući kako je u cijeloj priči najvažnija poruka zajedništva.
– Želimo pokazati da smo ovdje, da živimo zajedno, dijelimo iste brige, svakodnevicu i sudbinu te da smo jedni drugima bliski. Pogledajte samo našu gastronomiju. Sarma, grah, različiti kolači i mnoga druga jela pripremaju se u gotovo svim našim kućanstvima, bez obzira na nacionalnu pripadnost. Upravo to pokazuje koliko smo povezani – istaknuo je, nabrajajući fažol s kobasicama, sarmu, oblatne, orahnjaču, makovnjaču i kiflice, slastice koje su sastavni dio i naše trpeze, pogotovo blagdanima.
Zahvalio je Gradu Splitu na pokroviteljstvu, kao i Turističko-ugostiteljskoj školi Split, čiji su učenici, profesori i mentori sudjelovali u pripremi hrane prema receptima nacionalnih manjina.
'Split je uključiv grad koji prihvaća sve svoje stanovnike'
Na splitskom Pazaru bio je i dogradonačelnik Ivo Bilić, koji je govorio o tome kako je nastala ideja za ovu manifestaciju i što ona znači za grad.
– Ideja je potekla od Vijeća nacionalnih manjina, a u organizaciji manifestacije sudjelovao je i gradski vijećnik Jakova Prkića. Odmah sam je prihvatio. Uključio se i gospodin Borković, pa smo vrlo brzo dogovorili način organizacije i povezali predstavnike nacionalnih manjina s nastavnicima i učenicima škole – objasnio je Bilić.
Posebno se osvrnuo na suradnju s Turističko-ugostiteljskom školom i trud koji su učenici i njihovi nastavnici uložili u pripremu jela, ali i na raznolikost tradicija koje su se toga dana našle na jednom mjestu.
– Moram priznati da sam oduševljen bogatstvom koje imamo u našem gradu. Split je uključiv grad koji prihvaća sve svoje stanovnike, njihovo nasljeđe i tradiciju. Upravo ovakva događanja pokazuju širinu i bogatstvo naše zajednice. Kada sve te različite kulture i običaje spojimo, dobijemo zaista vrhunsku prezentaciju – kazao je Bilić.
Smatra kako bi manifestacija trebala postati tradicionalno događanje, a Pazar vidi kao idealno mjesto za njezino održavanje.
