U Splitu je započelo suđenje Božidaru Vučureviću, 90-godišnjem bivšem načelniku Trebinja, za razaranje Dubrovnika i ratni zločin nad civilima. Vučureviću sude u odsutnosti po optužnici Državnog odvjetništva iz Dubrovnika iz rujna 2008. godine. Vučurević je 2011. bio uhićen u Srbiji po međunarodnoj tjeralici zbog ovog kaznenog postupka, no pušten je nakon 44 dana te se vratio u Trebinje.
Vučurevića terete da je od 1991. pa do konca listopada 1995., djelujući individualno i u suradnji s predsjednikom Republike Srpske Radovanom Karadžićem, u cilju stvaranja Velike Srbije planirao, poticao, naložio i na drugi način pomogao u provođenju te ideje pa je tako u rujnu 1991. na području Trebinja naložio mobilizaciju teritorijalne obrane i formiranje jedinica specijalne policije kojima je popunjavao jedinice JNA. Te snage su 1. listopada započele napad na Republiku Hrvatsku te su do 26. listopada okupirale područje od Prevlake do Stona. Održao se jedino Dubrovnik u potpunoj blokadi.
U napadima je poginuo 91 civil, 200 civila je ranjeno, počinjena je ogromna i nemjerljiva šteta na gospodarskim i civilnim objektima te spomenicima kulture, onemogućen je normalan život, na tisuće Hrvata s područja Konavala, Župe Dubrovačke, Dubrovačkog primorja i grada Dubrovnika napustilo je svoje domove. U okupiranim mjestima se pljačkalo i palilo, a zatočeni ljudi neosnovano su odvođeni u logore Morinje i Bileća. Radi se o ukupno 450 civila.
U cilju zauzimanja Dubrovnika i protjerivanja njegovih stanovnika, bezobzirno se granatirala povijesne jezgra Starog grada, osobito intenzivno od 8. do 13. studenog i 6. prosinca 1991. kada je na Dubrovnik i njegovu povijesnu jezgru pod zaštitom UNESCO-a ispaljeno nekoliko tisuća granata.
Nakon povlačenja JNA s okupiranog područja 26. listopada 1992., kao predsjednik SAO Istočna Hercegovina Vučurević je naložio da Hercegovački korpus zauzme borbene linije prema Republici Hrvatskoj i da jedinice nastave granatiranje gospodarskih i civilnih objekata te civilnog stanovništva dubrovačkog područja koje je potrajalo sve do 29. listopada 1995. U granatiranju je ubijeno sedam civila.
Optužnica tereti Vučurevića i da je naložio granatiranje u kolovozu 1995. kao odmazdu za početak vojne akcije Oluja. Na kupanju je ubijeno troje ljudi, a još ih je četvero teško ranjeno.
