3805 slučajeva zaraze hripavcem, najviše na zagrebačkom i splitskom području

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, prema podacima Registra zaraznih bolesti Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, zaključno s 22. prosinca 2023. zaprimio je 3805 prijava oboljelih od hripavca. Najveći broj zabilježen je u Zagrebu te na području Splitsko-dalmatinske županije. 

Hripavac se, sukladno registru, proširio poglavito među djecom u dobi između 10 i 14 godina -zaraženo je ukupno njih 1758. Puno bolje stanje nije ni u dobnoj skupini između 15 i 19 godina - riječ je o njih 1082. 

Bolest se pojavila i među najugroženijim skupinama - novorođenčadi u 84 slučaja te djece u dobi između jedne i četiri godine u 292 slučaja. K tome, evidentirana je i kod odraslih između 20 i 40 godina - 171 slučaj. Zaraženo je i 48 ljudi starijih od 60 godina. 

Alarm je zbog širenja hripavca, osobito u dojenačkoj dobi, upaljen u zdravstvenom sustavu u Splitu još od lipnja. Struku to nije ni iznenadilo s obzirom na nedovoljnu procijepljenost u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Naime, kako smo i ranije izvještavali, lani je primovakcinacija dosegla oko 86 posto, dok su docjepljivanja u prvoj i petoj godini značajno niža - oko 76 posto. Usporedbe radi, postoci su prethodnih desetak godina bili znatno viši - od 95 do 90 posto. 

Hripavac ili pertussis je, napomenimo, akutna visoko zarazna bakterijska infekcija dišnog sustava, karakterizirana napadajima spazmatičnog kašlja. Uglavnom se javlja kod dojenčadi i male djece. Tijek bolesti je postupan, s nespecifičnim kataralnim simptomima, kao što je prehlada, zbog čega se u početku, kada su pacijenti najzarazniji, ne posumnja na ovu dijagnozu pa je neometano šire. Put je prijenosa kapljični - direktnim kontakt tom s izlučevinama mukoznih membrana dišnog sustava oboljele osobe, zrakom - vjerojatno velikim kapljicama - te rjeđe indirektno preko kontaminiranih predmeta. 

Rizik obolijevanja i komplikacija najveći je upravo u novorođenačkoj/dojenačkoj dobi kod necijepljene djece. Stvorena imunost kod cijepljenih osoba se s vremenom značajno smanji ili nestane, kao i zaštita stečena preboljenjem. Stoga, novorođenčad ne nasljeđuje pasivnu imunost, odnosno antitijela, od majki, osim u slučaju da su cijepljene tijekom trudnoće (jednokratno dTap-om u zadnjem tromjesečju).

Moguć je razvoj komplikacija bolesti, čak i smrtnog ishoda. To, pak, ovisi o cijepnom statusu, o brzini provedbe dijagnostike i terapiji. Bronhopneumonija je najčešća komplikacija, konvulzije i encefalopatije znatno su rjeđe. 

Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo tvrde kako je učinkovita i sigurna prevencija hripavca redovno cijepljenje odgovarajućim cjepivima (DTaP-IPV-Hib-HepB; DTaP-IPV-Hib; DTaP; dTap;) kod izabranog pedijatra, školskog ili obiteljskog doktora, u skladu s Programom obveznog cijepljenja u Republici Hrvatskoj, što podrazumijeva primovakcinaciju s tri doze u dojenačkoj dobi te revakcinaciju s dodatne dvije u mlađoj dječjoj dobi. Napominju i kako je u slučaju oboljenja ili sumnje na bolest potrebno što prije obavijestiti epidemiologa zbog uputa za kemoprofilaksu osjetljivim osobama.