Dvije trećine svjetske populacije nedostaju ova 4 ključna mikronutrijenta

Nedavna studija otkriva značajan globalni zdravstveni problem: dvije trećine svjetske populacije nedostaju četiri bitna vitamina i minerala u prehrani. Znanstvenici iz Škole za javno zdravlje T.H. Chan na Sveučilištu Harvard, Sveučilišta Kalifornija u Santa Barbari (UCSB) i zaklade Global Alliance for Improved Nutrition (GAIN) u Švicarskoj, analizirali su podatke o prehrani iz 185 zemalja, pokrivajući 99,3 posto svjetske populacije.

Ovi rezultati su alarmantni. Većina ljudi – čak i više nego što se prije mislilo, u svim regijama i zemljama svih prihoda – ne konzumira dovoljno više bitnih mikronutrijenata, kaže Ty Beal, znanstvenik za hranu iz GAIN-a. Naglašava da ti nedostaci u prehrani ograničavaju ljudsko zdravlje u cijelom svijetu. Studija vezana za to objavljena je u časopisu The Lancet Global Health, objavio je Zimo.

Nedostatak joda je na vrhu navedenog popisa, a taj problem pogađa 68 posto ljudi u svijetu. Taj mineral, koji se nalazi u plodovima mora i mliječnim proizvodima, neophodan je za rad štitnjače, koja regulira zdravlje srca, razvoj mozga i tjelesnu težinu.

Vitamin E je još jedan gotovo jednako kritični nedostatak kao i jod, jer 67 posto svjetske populacije ne zadovoljava svoje dnevne potrebe. Taj vitamin, prisutan u orašastim plodovima, sjemenkama i jajima, igra ključnu ulogu u obrani imuniteta i zdravlju stanica.

Kalcij, potreban za kosti, zube i pravilan rad mišića i živaca, nedostaje kod 66 posto ljudi u svijetu. Pronađen u mliječnim proizvodima i lisnatom zelenilu, taj je nutrijent vitalan za održavanje tjelesne snage.

Na kraju slijedi željezo, kojeg čak 65 posto ljudi diljem svijeta ne dobiva dovoljno. Željezo je neophodno za proizvodnju hemoglobina, koji prenosi kisik kroz tijelo. Jetra, crveno meso i grah su dobri izvori tog ključnog mikronutrijenta.

Iako studija nije uzela u obzir dodatke prehrani i obogaćenu hranu, ona ipak pruža vrijedan uvid. Izazov javnog zdravlja s kojim se suočavamo golem je, kaže epidemiolog s Harvarda Christopher Golden, pozivajući na ciljane intervencije za rješavanje ovih nedostataka.