Podgrijavanje hrane svakodnevna je navika mnogih – praktično je, brzo i sprečava bacanje ostataka. Ipak, postoje namirnice koje nije preporučljivo ponovno zagrijavati, jer se u njima zbog topline i pogrešnog čuvanja mogu razviti bakterije ili se mogu promijeniti njihova svojstva. Rezultat mogu biti probavne tegobe, trovanje hranom ili gubitak nutritivne vrijednosti. Evo nekoliko najčešćih 'rizičnih' namirnica i razloga zbog kojih im podgrijavanje ne ide u prilog.
Riža je jedna od najpoznatijih namirnica na ovoj listi. Problem nije samo u podgrijavanju, nego u načinu čuvanja. Ako kuhana riža predugo stoji na sobnoj temperaturi, u njoj se mogu razviti bakterije poput Bacillus cereus, koje mogu preživjeti čak i ponovno zagrijavanje. Zato rižu treba brzo ohladiti i čuvati u hladnjaku, a ako niste sigurni koliko je stajala – bolje je ne riskirati.
Piletina i ostalo peradarsko meso također su često sporna kategorija. Kod njih se struktura proteina mijenja uslijed ponovnog zagrijavanja, što može opteretiti probavni sustav, a dodatni problem nastaje ako meso nije ravnomjerno zagrijano do sredine. Upravo zato je sigurnije pojesti je hladnu, ako je pravilno čuvana, ili je zagrijavati samo jednom i temeljito.
Gljive su još jedna namirnica koju nije dobro vraćati na toplinu. One su osjetljive i sklone kvarenju, a promjene u njihovom sastavu nakon podgrijavanja mogu izazvati probavne tegobe. Slično vrijedi i za jela sa špinatom. Zbog nitrata koje sadrži, ponovnim zagrijavanjem može doći do stvaranja nepoželjnih spojeva, pa se preporučuje da se špinat jede svjež ili odmah nakon pripreme.
Krumpir je namirnica koja ponekad izgleda bezopasno, ali ako stoji predugo izvan hladnjaka, u njemu se također mogu razviti bakterije. Posebno su rizična jela poput pire krumpira ili pečenog krumpira koji se ostave na sobnoj temperaturi pa kasnije podgrijavaju.
Jela s jajima također treba uzeti s oprezom. Ako su stajala izvan hladnjaka ili su već jednom grijana, ponovno zagrijavanje može pogodovati razvoju bakterija, što povećava rizik od trovanja hranom.
Stručnjaci se slažu u jednome – ključ nije samo u samom podgrijavanju, nego u pravilnom rukovanju hranom. Ostatke treba brzo ohladiti, čuvati u hladnjaku, podgrijavati samo jednom i temeljito, a ono što 'miriše sumnjivo' ili izaziva dvojbu najbolje je baciti.
Iako podgrijavanje hrane štedi vrijeme i novac, nije svaka namirnica pogodna za ponovni susret s toplinom. Uz malo pažnje i informiranosti, možemo uživati u ukusnim obrocima bez nepotrebnog zdravstvenog rizika.