Upaljen je alarm u zdravstvenom sustavu u Splitu zbog širenja hripavca još od lipnja, osobito u dojenačkoj dobi. Ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije Željka Karin, voditeljica službe za kliničku mikrobiologiju Vanja Kaliterna, voditeljica službe za epidemiologiju Dijana Novković, voditeljica odjela za cijepljenje Milka Brzović te pedijatrica Samira Bilalić ukazale su na porazne statistike procijepljenosti i primarne cijepljenosti djece, nužne za suzbijanje bolesti.
'Posljednja dva mjeseca zamijetili smo učestalije simptome naših najmlađih sugrađana, koji ukazuju na moguć hripavac. Srećom, nije bilo loših ishoda premda posljedice mogu biti ozbiljne, uključujući smrtne ishode', navela je Novković.
Da hripavac svakako može biti koban po najmlađe, govori i podatak iznesen ovom prilikom. U Hrvatskoj je u pretpandemijskom razdoblju bilo oko 90 oboljelih, a dvoje preminulih.
Brzović je istaknula kako je u ljetnom periodu hospitalizirano devet necijepljene dojenčadi te kako je oboljelo još 21 dijete u dobi od jedne do šest godina, petero školaraca i tri roditelja. Zasad je riječ o oboljenjima unutar obitelji, no napomenula je kako ima i pojedinačnih slučajeva u kojima nije detektiran izvor bolesti.
'Novorođenčad, odnosno mlađi od dva mjeseca ne mogu se cijepiti, ali do sedmog mjeseca mogu primiti redovne tri doze koje će ih zaštititi. Docjepljuju se nakon godinu dana te još jednom dozom nakon petog rođendana. Kompletno cijepljena djeca zaštićena su i ne bi trebala oboljeti ili će, ako se suprotno i dogodi, proći s puno blažim simptomima', napomenula je.
Ne iznenađuje ih pojava bolesti s obzirom na nedovoljnu procijepljenost u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Naime, kako je navela, lani je primovakcinacija dosegla oko 86 posto, dok su docjepljivanja u prvoj i petoj godini značajno niža - oko 76 posto.
'Obuhvati na splitskom području, u kojem bilježimo više oboljenja, još je i niži. U 2022. gotovo 2400 djece nije potpuno cijepljeno, najviše u Splitu, Solinu i Kaštelima. U Splitsko-dalmatinskoj županiji godišnje bi trebalo potrošiti oko 20 tisuća doza, a mi smo potrošili nekoliko tisuća manje, što je dovoljan pokazatelj.
Posebice je to poražavajuće usporedimo li postotke s onima od prethodnih desetak godina kad su iznosili od 95 do 90 posto. Iz tog razloga ovim putem, kada se suočavamo s bolestima koje nismo bilježili dugih 20 godina zahvaljujući visokoj procijepljenosti, pozivamo roditelje da djecu dovedu na redovna cijepljenja kod svojih predijatara', apelirala je.
Pedijatrica Bilalić iznesenom svjedoči na terenu. Kazala je kako je prisutna bojazan zbog najosjetljivijih.
'Ne gotovo uvijek, nego uvijek nastanu komplikacije koje se razviju jako brzo. Najčešće je posrijedi teža upala pluća koja zahtijeva hospitalno liječenje', naznačila je.
Dotaknula se potom razloga za necijepljenje koje navode roditelje. Stava je kako su u velikoj većini slučajeva sasvim neopravdani.
'Uglavnom su loše informirani, informiraju se preko Googlea. Treba istaknuti da je svako cjepivo bolje nego nikakvo da se izbjegnu teške kliničke slike. Slično je i s drugim vrstama cjepiva kao što je primjerice ono za ospice koje roditelji posebno dugo odgađaju', podvukla je.
Novković se nadovezala konstatacijom kako nitko nije imun na predrasude, uključujući zdravstvene djelatnike, stoga je potrebno povećati zdravstvenu prosvijećenost. Napomenula je, međutim, kako zarazne bolesti nisu nestale kao i da se to neće dogoditi dok je čovječanstva, što najbolje dočarava pandemija koronavirusa koja je zatekla cijeli svijet.
'Epidemiološka služba već dugo provodi redovna savjetovanja roditelja za cijepljenje njihove djece. Najveći broj ljudi koji to odbijaju i odgađaju strahuje od teških nuspojava. Ljudi temelje taj strah na lošim iskustvima u obitelji, međutim ona najčešće nisu izravno povezana s posljedicama cjepiva. Nisu se, dakle, dovoljno informirali kod pedijatara, školskih i obiteljskih doktora ni kod nas epidemiologa. Svi mogu doći kod nas i educirati se', poručila je Brzović.
Karin je podsjetila kako se protiv hripavca procjepljuje od 1950-ih. To su cjepivo primile brojne generacije.
'Danas cjepiva imaju puno manje antigena nego prije, što znači i puno manje nuspojava. Jedini je to način kako zaštititi dijete', ustvrdila je.
Zbog antivakserskog pokreta koji je, kako su stručnjakinje rekle, poprilično ojačao proteklih godina -osobito na području Srednje Dalmacije u odnosu na procjepljenije sjevernije dijelove Hrvatske - alarmantne su, dakle, statistike. Brzović je upozorila kako prijeti i intenzivnije širenje bolesti te na izglednu mogućnost ponovne pojave nekih drugih.
'Možemo samo čekati trenutak kad će se proširiti ospice, pogotovo ako uđu u vrtiće. Bojim se iznijeti vrijednost procijepljenosti protiv ospica, osobito u našem gradu - za primovakcinaciju pa čak i među školskom djecom', izjavila je.