JE LI DR. GOOGLE I VAŠ KUĆNI LIJEČNIK? Održan okrugli stol Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu

Na Okruglom stolu koji se pod nazivom 'Je li dr. Google i vaš kućni liječnik' održao na Medicinskom fakultetu u Splitu, liječnici, znanstvenici, predstavnici pacijenata te ostali zainteresirani građani razgovarali su o izazovima pronalaska točnih zdravstvenih informacija na internetu. Istaknuta je važnost općeg informacijskog i zdravstvenog opismenjavanja građana, kao i potreba za boljom regulacijom zdravstvenih sadržaja u virtualnom medijskom prostoru. Predložene su konkretne mjere za poboljšanje dostupnosti i prepoznatljivosti pouzdanih izvora informiranja poput platforme Medlitmus, u čijoj su izradi sudjelovali znanstvenici s dvaju splitskih fakulteta - FESBa i medicine, te nacionalne platforme Točno.tako koja objedinjuje rad nekoliko hrvatskih platformi, ureda i službi za provjeru točnosti informacija.

U sklopu projekta 'Provjera točnosti informacija o zdravlju' kojemu je nositelj Medicinski fakultet u Splitu (MEFST), 5. veljače u prostorima fakulteta je održan Okrugli stol pod nazivom 'Je li dr. Google i vaš kućni liječnik?', na kojem su sudjelovali zdravstveni djelatnici, znanstvenici, predstavnici pacijenata i ostali građani. Voditeljica projekta doc. dr. sc. Tina Poklepović Peričić s Medicinskog fakulteta u Splitu pozdravila je nazočne, a potom je razgovor o dr. Googlu moderirala dr. sc. Danira Matijaca, voditeljica Središnje medicinske knjižnice i članica Ureda za provjeru točnosti informacija o zdravlju koji je u sklopu projekta osnovan pri fakultetu, a u kojem uz voditeljicu projekta djeluje još troje znanstvenika sa 'splitske medicine' – prof. dr. sc. Ana Marušić, dr. sc. Nensi Bralić i Miro Vuković, dr. med. Na pitanja su odgovarali dr. sc. Marija Franka Žuljević iz Centra za medicinu utemeljenu na dokazima pri splitskom MEFST-u, gospodin Željko Čagalj iz udruge MIjelomCRO te liječnica Divna Leskur, dr. med. koja više od 30 godina radi u hitnoj medicinskoj službi u Splitu.

Središnja tema rasprave bilo je sve češće oslanjanje građana na internetske izvore kada žele doći do informacija na temelju kojih donose odluke o svome liječenju ili očuvanju zdravlja. Poseban je naglasak stavljen na opasnosti uporabe neprovjerenih izvora, posebice foruma s nerecenziranim zdravstvenim savjetima i pojedinačnim iskustvima građana, te je istaknuta važnost prepoznavanja pouzdanih izvora medicinskih informacija, poput platforme Medlitmus koju je pokrenuo splitski medicinski fakultet, kao i nacionalne platforme Točno.tako koja objedinjuje rad nekoliko hrvatskih službi i ureda za provjeru točnosti informacija.

Kao jedan od glavnih uzroka sve veće popularnosti dr. Googla i internetske samodijagnostike, naveden je nedostatak vremena koje liječnici danas mogu posvetiti pacijentima, što zbog manjka liječničkog osoblja, a što zbog njihove sve veće opterećenosti administrativnim zadacima. Tome treba pridodati i sve češća neprovjerena i senzacionalistička medijska izvještavanja o liječničkim pogreškama i tzv. aferama koja dodatno narušavaju ugled liječničke struke te stvaraju ozračje nepovjerenja u medicinu i znanost općenito. 'Znanost ne poznaje apsolutne istine, ali se temelji na dokazima i istraživanjima', kazala je dr. sc. Marija Franka Žuljević i naglasila da pojedinačna iskustva ne predstavljaju dokaze u medicini, već klinička istraživanja provedena prema jasno utvrđenim znanstvenim kriterijima i metodologiji.

Također je istaknula kako pacijenti trebaju biti aktivno uključeni u proces donošenja odluka o svom liječenju, ali prije toga moraju biti kvalitetno informirani i koristiti pouzdane izvore informacija. Liječnica Divna Leskur, dr. med. govorila je o svojim iskustvima u hitnoj medicinskoj službi, opterećenosti i pritiscima s kojom se sve više suočava ona i njezine kolege, kao i potrebi humanog pristupa pacijentu, dok je gospodin Čagalj istaknuo da mi u Hrvatskoj imamo vrhunske liječnike te da je potrebno uložiti više društvenog angažmana u obnavljanje povjerenja javnosti u liječničku struku i promociju medicinskih dostignuća.

Okrugli stol iznjedrio je i nekoliko prijedloga za podizanje informacijske i zdravstvene pismenosti - postavljanje edukativnih materijala u prostore zdravstvenih ustanova te intenzivniju edukaciju djece i građana kroz obrazovni sustav i putem tzv. mainstream medija. Posebno je istaknuta odgovornost zakonodavaca, kreatora zdravstvenih politika i medija u regulaciji širenja netočnih zdravstvenih sadržaja. Upućen je apel medijskim djelatnicima da prioritiziraju točne informacije nad senzacionalizmom te da se u svom radu oslanjaju na temeljna načela plemenite i odgovorne novinarske struke kojoj je cilj u javnoj sferi promovirati istinu i ono što život svakog pojedinog čovjeka, pa tako i društva u cjelini oplemenjuje i čini dobrim.

Okrugli stol zaključen je konsenzusom o potrebi zajedničkog djelovanja zdravstvenih djelatnika, znanstvenika, zakonodavaca, medija i građana u cilju povećanja zdravstvene i informacijske pismenosti te jačanja komunikacije i povjerenja u zdravstveni sustav.