KBC Split unaprijedio liječenje pacijenata s kroničnim bolestima, evo detalja

Projekt naziva 'Digitalizacija i unaprjeđenje nutritivne skrbi oboljelih od kroničnih bolesti', koji je KBC Split kao nositelj s partnerom Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Splitu upravo priveo kraju, polučio je izniman uspjeh. Istaknuo je to ravnatelj bolnice prof. prim. dr. sc. Julije Meštrović na svečanoj završnoj konferenciji. 

Njegova je vrijednost veća od tri milijuna kuna, a financiran je sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj, odnosno Operativnog programa 'Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. iz Prioritetne osi 1 'Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija.' U sklopu projekta uređen prostor za ambulantni rad, nabavljena je medicinska i računalna oprema, izrađeni su računalni program i aplikacija te su provedena istraživanja čiji rezultati ukazuju na opravdanost strukturirane nutritivne skrbi (multidisciplinarnog pristupa) za bolesnike koji boluju od kroničnih bolesti (arterijske hipertenzije, pretilosti, kronične bubrežne bolesti, šećerne bolesti, upalnih reumatskih bolesti, sustavnih bolesti vezivnog tkiva…).

'Jedna je od važnih odrednica multidisciplinarnost - uključili su se doktori, internisti, nutricionisti i brojni drugi. Značajan je i doprinos naših službi - službe za investicije i razvoj, informatičke, financijske - i, naravno, laboratorija. Pokazali smo da je KBC Split ustanova u kojoj se stvaraju najbolja znanstvena djela, u kojoj se provode vrhunska medicinska istraživanja te još jednom kako na različite načine pridonosi zajednici', naveo je ravnatelj Meštrović. 

Izv. prof. dr. sc. Josipa Radić, voditeljica Odjela za nefrologiju i stručna voditeljica ovoga projekta, naglasila je kako su bolesnicima s kroničnim bolestima na ovaj način omogućili kvalitetnije liječenje. 

'Prvi je i osnovni korak u liječenju takvih promjena životnih navika, što podrazumijeva prehranu, stil života i kretanje. U određenim fazama bolesti ono što se jede mora se drastično promijeniti. Bolesnicima je ponekad ograničenja vrlo teško prilagoditi socio-ekonomskim uvjetima. 

Individualan pristup, educirani djelatnici, opremljen ambulantni prostor i aplikacija u navedenom bi trebali olakšati. Naučit ćemo ih, dakle, kako će živjeti s bolestima kako bismo u konačnici imali bolje ishode liječenja', pojasnila je.

Izv. prof. dr. sc. Mislav Radić, jedan od članova projektnog tima, istaknuo je kako su ishode projekta predočili svjetskoj zdravstvenoj javnosti u obliku niz publikacija. U tom je kontekstu napomenuo kako su prepoznati kako u Hrvatskoj tako i u Europi. 

'Članovima tima pristizali su pozivi da budu gosti urednici časopisa, da održavaju pozvana predavanja i niz drugih aktivnosti kojima pokazujemo kako su ovaj projekt i sve što je iz njega proizašlo ostavili traga te u konačnici poboljšali kvalitetu skrbi svih bolesnika koji boluju od kroničnih bolesti. Brojka od 4500 obrađenih bolesnika u njegovu okviru dokazuje nadstandard u svakodnevnoj kliničkoj skrbi', konstatirao je.