Kongres vodećih svjetskih znanstvenika i dobitnika Nobelove nagrade održat će se u Dubrovniku iduće godine

Jedan od najznačajnijih svjetskih znanstvenih događaja iz područja personalizirane (precizne) medicine 14th ISABS–Mayo Clinic Conference on Advances in Medicine održati se od 15 do 19. lipnja 2026. godine u Dubrovniku. To je odlučilo vodstvo International Society for Applied Biological Sciences, (ISABS), predvođeno predsjednikom prof.dr. Draganom Primorcem.

Kongres tradicionalno organiziraju International Society for Applied Biological Sciences (ISABS), čuvena američka Mayo Clinic, Specijalna bolnica Sv. Katarina u partnerstvu s Američkom akademijom za forenzičke znanosti i Hrvatskom liječničkom komorom.

Glavna tema kongresa bit će primjena umjetne inteligencije u medicini, a uz vodeće svjetske znanstvenike iz ovog područja, u radu kongresa sudjelovat će i niz dobitnika Nobelove nagrade. Tijekom kongresa bit će riječi o ulozi umjetne inteligencije u analizi genetičkih podataka, razvoju prediktivnih modela u nastanku i napredovanju niza bolesti uključujući i karcinome. Poseban naglasak stavlja se u nezamjenjivoj ulozi  umjetne inteligencije u analizi tzv. 'omics' podataka na razini stanice.

Naime, koristeći umjetnu inteligenciju, znanstvenici po prvi put mogu na razini stanice analizirati rezultate dobivene analizom cijeloga genoma, staničnih proteina, glikana, lipida, metaboličkih proizvoda, itd.  s ciljem razumijevanja  molekularnog mehanizma nastanka niza bolesti među kojima i karcinoma, a što je preduvjet za razvoj novih terapeutskih iskoraka uključujući i razvoj tumorskih cjepiva.

Istaknuto je da su upravo hrvatski znanstvenici iz Specijalne bolnice Sv. Katarina, i njihove kolege s prestižnog američkog Dartmouth Healtha (SAD), nedavno, koristeći algoritme umjetne inteligencije uspješno razvili softver OncoOrigin s ciljem identifikacije primarnog sjela malignih tumora nepoznatog primarnog sijela istodobno analizirajući više od 20.000 metastatskih tumorskih uzoraka i genetičkih varijanti u više od 600 različitih gena. Isto tako, tijekom kongresa bit će riječi o korištenju umjetne inteligencije u proces pronalaska novih lijekova predviđanjem interakcija različitih molekula s biološkim ciljevima.

S posebnom pozornošću se organizira sekcija vezana uz korištenje umjetne inteligencije u razvoju novih oblika stanične i genske terapije te dizajniranju postupaka za laboratorijsko uzgajanje tkiva i organa, što će značajno unaprijediti iskorake u transplantacijskoj medicini.

Tijekom konferencije u suradnji s Američkom akademijom za forenzičke znanosti održat će se i 'Moses Schanfield Memorial Symposium on Forensic and Anthropological Genetics'.

U radu kongresa sudjeluju najizvrsniji studenti iz područja biomedicinskih znanosti iz cijelog svijeta, a najbolji među njima se nagrađuju se s prestižnom 'Young Investigator Award'. Organizatori poseban naglasak stavljaju na najbolje hrvatske srednjoškolce – buduće znanstvenike, koji zajedno sa svojim mentorima apliciraju za nagradu 'The ISABS Future Scientist Award'  i to u sklopu projekta koji se realizira u suradnji ISABS-a, Ministarstva znanosti i obrazovanja RH te Agencije za odgoj i obrazovanje. Niz dobitnika ove nagrade ranijih godina je upisalo najprestižnija svjetska sveučilišta među kojima su Yale University, Columbia University i Penn State University.

Istodobno s ISABS konferencijom, održava se posebna emisija 'Nobel Spirit' tijekom koje dobitnici Nobelove nagrade  u okruženju najizvrsnijih mladih znanstvenika raspravljaju o personaliziranoj medicini, budućnosti biomedicinskih znanosti, općenito o razvoju znanosti i društva u cijelosti, a događaj tradicionalno prenosi Hrvatska radio televizija.

Znanstveni kongresi u organizaciji International Society for Applied Biological Sciences (ISABS), Mayo Clinic, Specijalna bolnica Sv. Katarina predstavljaju jedan od najvećih svjetskih znanstvenih 'brand-ova' iz područja personalizirane medicine te forenzičke i antropološke genetike. U radu dosadašnjih kongresa sudjelovalo je deset dobitnika Nobelove nagrade (prof. dr. Aaron Ciechanover, prof. dr. Richard Roberts, prof. dr. Gregg Semenza, prof.dr. Svante Pääbo, prof. dr. Robert Huber, prof. dr. Ada Yonath, prof. dr. Paul Modrich, prof. dr. Harald zur Hausen, prof. dr. Avram Hershko, i prof.dr. Thomas Südhof) te više od 6.000 znanstvenika i 800-tinjak pozvanih predavača, ukupno iz 80-ak država, što je Republiku Hrvatsku odredilo kao jednu od najznačajnijih destinacija iz područja znanosti, zdravstva i inovacija.

Prof.dr.sc. Dragan Primorac je poručio: 'Sretan sam što će u lipnju sljedeće godine Hrvatska ponovno biti u središtu svjetske znanstvene pozornosti. Tema umjetne inteligencije je iznimno atraktivna jer u cijelosti mijenja naše živote, a u području medicine nam pomaže steći znanja analizom golemog broja podataka što donedavno nismo mogli. Razumjeti promjene na nivou stanice nužno je za razumijevanje molekularne osnove bolesti, što je preduvjet za razvoj novih dijagnostičkih postupaka ali novih oblika liječenja. Raduje me što će u radu kongresa, uz dobitnike Nobelove nagrade i najveća imena svjetske znanosti, sudjelovati i brojni mladi znanstvenici jer upravo od njih očekujem da budu generacija koja će integrirati nove algoritme umjetne inteligencije u svakodnevnu kliničku praksu, a sve s ciljem kako bi pomogli našim pacijentima'.