Prvo intenzivnije izlaganje suncu, bez primjerene zaštite, mnogima se dogodi tijekom proslave Praznika rada, tako da se hitne pomoći često znaju napuniti ljudima sa simptomima sunčanice, odnosno toplinskog udara.
Medicina sunčanicu definira kao 'poremećaj termoregulacije do kojeg dolazi zbog pretjeranog izlaganja glave, osobito potiljka, sunčevim zrakama'. Naime, uslijed intenzivnog izlaganja suncu, dolazi do širenja krvnih žila mozga te pregrijavanja samog moždanog tkiva.
Nastanku sunčanice osobito su podložne osobe svijetle puti, osobe bez kose te djeca i starije osobe, koje se i inače slabije prilagođavaju naglim promjenama temperature.
Simptomi sunčanice mogu se pojaviti brzo nakon izlaganja suncu, no češće se javljaju nakon nekoliko sati, obično pred spavanje.
A to su:
- suha, crvena koža (crvenilo) lica
- povišena tjelesna temperatura
- glavobolja
- vrtoglavica
- smetenost
- zujanje u ušima
- poteškoće s vidom
- preosjetljivost na svjetlost
- malaksalost
- mučnina
U težim slučajevima sunčanice može doći do proširenja zjenica, omiljenosti, ubrzanog rada srca, plitkog i ubrzanog disanja, nesvjestice, a u težim slučajevima čak i kome i smrti.
Osobu koja je pri svijesti, potrebno je odmah skloniti sa sunca, odnosno smjestiti u hlad ili rashlađenu prostoriju, postaviti je u poluležeći položaj (s podignutim nogama) i pomoći joj da se rashladi (uklanjanjem zagrijane odjeće, laganim polijevanjem vodom, stavljanjem hladnih obloga na potiljak). Možete joj davati rashlađenu tekućinu (najbolje vodu ili prirodni sok), postupno, u malim količinama. Za snižavanje tjelesne temperature može se dati i lijek, najbolje paracetamol.
Osobu koja nije pri svijesti, potrebno je postaviti u bočni položaj i kontaktirati Hitnu pomoć.
Stoga, ukoliko idete u prirodu jesti fažol ili raditi gradele, primjereno se zaštite, pijte dovoljno vode i obratite pažnju na svoje zdravlje, kako blagdan ne biste završili na Hitnoj pomoći.