Nestašica fiziološke otopine

U ljekarnama vlada nestašica fiziološke otopine. Riječ je o pripravku koji se uglavnom upotrebljava za ispiranje nosa i inhalacije, najčešće kod male djece. Koristi se i u bolnicama za infuzije, ali kako doznajemo bolnicama je osigurano dovoljno zaliha.

Sezona gripe i prehlada je na vrhuncu. Čekaonice su pune bolesne djece i zabrinutih roditelja.

Liječnici umiruju roditelje i savjetuju da se uzimaju zamjenski pripravci koji su sigurniji za primjenu, javlja HRT.

- Otopine morske soli u obliku sprejića, u obliku kapi, koje se onda pogotovo ti sprejići doziraju, doza je adekvatna i taj tlak je strogo kontrolirani i reguliran isto tako se dobro može isprati taj nosić, taj sekret razrijediti i efekt je potpuno isti, kaže Danijela Blažić Milićević, pedijatrica u Domu zdravlja Čakovec.

Na policama ljekarni već tjednima nema fiziološke otopine.

- Pacijenti vrlo često zovu, zovu svaki dan, svaki dan dolaze, pitaju, traže. Do prošlog tjedna smo još mogli prodati jednu bočicu po pacijentu, međutim od ovog tjedna nije dostupna niti jedna jedina bočica - kaže Blaženka Vusić, voditeljica centrale Ljekarne Čakovec.

S obzirom na jednostavan sastav, mnogi se okreću kućnoj izradi, ali farmaceuti to ne preporučuju.

- Voda kod kuće može sadržavati i neke metale i jod i nije potpuno spremna za izradu fiziološke otopine. Isto tako i sol koja se koristi je važno da nije jodirana. Kućni uvjeti nisu jednaki laboratorijskima - rekao je David Horvat, magistar farmacije, Ljekarna Čakovec.

To potvrđuju i u jedinom pogonu u Hrvatskoj u kojem se ta otopina proizvodi.

U kontroliranim uvjetima dnevno kroz traku prođe više od 20 tisuća komada boca.

- Ne smije imati niti više niti manje niti natrija niti klorida od onoga što je zahtjevano. Ta ista voda ne smije sadržavati niti jedan mikroorganizam, mora biti sterilna. Nakon toga sama sirovina mora biti pod nadzorom - kaže Silvia Schenner, rukovoditeljica Službe za farmaceutsku proizvodnju HZTM-a.

Uzrok nestašice su promjene na svjetskom tržištu i velika potražnja na područjima ratnih sukoba. U Hrvatskoj se takav nedostatak ne pamti - no bolnice su opskrbljene.

- 35 posto hrvatskih bolnica mi opskrbljujemo, ostatak je upravo od tih uvoznika s kojima se mi naravno ne možemo natjecati u količinama -kaže Irena Jukić, ravnateljica Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu.

Prostora za povećanje proizvodnje ima, ali ne bez državne pomoći.