Udruga za palijativnu skrb Split održala je okrugli stol na temu 'Palijativna skrb danas u gradu Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji' kojem su prisustvovali predstavnici Hrvatskog društva za palijativnu medicinu HLZ, Grada Splita, Splitsko-dalmatinske županije, KBC-a Split, Doma zdravlja, Centra za socijalnu skrb te splitske udruge zainteresirane za temu palijative.
Cilj okruglog stola, koji je završna aktivnost trogodišnjeg projekta 'Umijeće življenja' financiranog od strane Ministarstva zdravstva RH, je ukazati na sve probleme i potrebe za uslugama palijativne skrbi na području Grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije te okupiti na jednom mjestu različite struke koje se direktno ili direktno bave palijativom.
'Palijativa je multidisciplinarna, prelazi okvire jedne struke i timski rad je neminovan', rekla je Dina Linda Veronika, predsjednica Udruge. 'I zbog toga je potrebno da se predstavimo jedni drugima, utvrdimo nadležnosti i umrežimo se te da svatko svojim znanjem doprinese i pomogne i umirućem i članovima obitelji u skladu s etičkim standardima stoljeća u kojem živimo'.
'Udruga za palijativnu skrb je napravila ogroman posao i dokazali su kako jedna udruga može puno napraviti za napredak u društvu', rekla je dr. Vlasta Vučevac, predsjednica Hrvatskog društva za palijativnu medicinu HLZ, istaknuvši kako je Udruga bila ta koja je koja je informirala i senzibilizirala javnost te na taj način probudila svijest za palijativu i u Splitu i u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
A sve je počelo prije 10 godina kad su doktor dr. Josip Kalajžić, dr. Vesna Vidas Fridl, pravnica Branka Divić i profesorica Dina Linda Veronika, sadašnja predsjednica splitske Udruge za palijativnu skrb, reaktivirali već postojeću udrugu.
'Nismo imali pojma što radimo', rekla je Veronika, 'imali smo samo veliko srce i iskustvo osobnog gubitka'. Palijativa kao pojam je javnosti bila gotovo nepoznata pa su počeli s predavanjima i radionicama, pa edukacijama i terapijskim grupama, pa su išli u kućne posjete, pa otvorili Psihološko i Pravno savjetovalište, posudionicu pomagala… I uspjeli su.
Palijativni pokret koji se događa u Splitu rezultirao je otvaranjem hospicija 'Matošić' i osnivanjem dva mobilna palijativna tima u kojima rade dr. Maja Božić Šakić i dr. Dubravka Ledina. 'Trećina onkoloških bolesnika je u potrebi za palijativnom skrbi te ovu službu moraju prepoznati i podržati sve društvene strukture. Hvala svima koji su to prepoznali', rekla je Šakić, 'ali treba nas biti još više'.
Dr. Vlasta Vučevac je naglasila kako je palijativa tim i bez tima palijativa ne može postojati. Također je dodala kako je hospicij zadnja karika u 'lancu palijative' koji omogućuje 'dobru smrt', ali tome prethode stotine sati rada različitih struka koje trebaju surađivati.
Najveći problem je nedostatak odgovarajućeg palijativnog kadra, a loša komunikacija i loša povezanost među institucijama ipak može biti prevladana umrežavanjem i voljom za suradnju.
Tijekom diskusije je otvorena još jedna bolna tema o dječjoj palijativi. 'Potrebe su ogromne, djeca umiru pored druge djece', rekla je Božena Anić, predsjednica udruge Sanus, koja se godinama bori da se na Pedijatriji oforme dvije sobe u kojima će se djeci omogućiti najhumaniji posljednji trenuci života, a njihove bolesne vršnjake poštedjeti nepotrebnih trauma.
Mnogo je potreba i mnogo je problema. Zato se možemo samo nadati da će i svi oni koji su prisustvovali okruglom stolu napraviti sve što je u njihovoj moći da se problemi riješe. Snaga palijative je u povezanosti, a temelji su joj empatija, komunikacija i edukacija.
A koliko je palijativa važna i neophodna najbolje govori podatak kako je u našoj županiji 2020. godine. čak 7 osoba dnevno imalo potrebu za palijativnom skrbi. Danas ih sigurno ima i više.
Zahvaljujući svima koji su se odazvali pozivu za sudjelovanje na okrugom stolu, Dina Linda Veronika je rekla: 'Zajedno smo i idemo dalje'.
'Moramo vjerovati da će tako i biti. Nitko od nas ne zna kome će palijativna skrb sutra trebati', poručeno je s okruglog stola.