Onečišćeni zrak u Hrvatskoj povezuje se s više od 3.000 smrti godišnje

Prema procjenama studije Global Burden of Disease u Hrvatskoj onečišćeni zrak uzrokuje gotovo 80 smrti godišnje na 100.000 stanovnika, odnosno oko 3300 smrti godišnje. Lebdeće čestice, dušikov dioksid i prizemni ozon tri su ključna faktora onečišćenja zraka koji utječu na zdravlje Europljana. Najveći dio tih smrti, odnosno više od 3000 njih uzrokuju lebdeće čestice PM.

U kolovozu 2023. godine u Splitu je zabilježen ogroman skok prisutnosti (µg/m2d) otrovnog arsena i to na mjernoj postaji Brda 1 koji je više od 7 puta veći od zakonske granične vrijednosti i isto toliko puta veći od prethodnog mjeseca. Na mjernoj postaji Brda 2 arsen je veći za nekih 25 posto od granične vrijednosti, ali i 2,5 manji nego prethodni mjesec. Na mjernoj postaji Brda 3 zabilježen je isto veliki skok vrijednosti pa je u kolovozu prisutnost arsena bila više od 9 puta veća nego u srpnju i više od 4 puta od granične vrijednosti.

Onečišćenje zraka glavni je uzrok prerane smrti i bolesti te je najveći ekološki rizik u Europi. Bolest srca i moždani udar najčešći su uzroci prerane smrti koja se može pripisati onečišćenju zraka nakon čega slijede bolesti pluća i rak pluća, upozoravaju iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.

U Republici Hrvatskoj je najprisutnije onečišćenje zraka lebdećim česticama PM10 i PM2,5. Lebdeće čestice (PM) mješavina su organskih i anorganskih čestica u zraku u obliku sitne prašine, PM10 su manje od 10 mikrometara (μm) i PM2,5 manje od 2,5 mikrometara (za usporedbu promjer vlasi kose iznosi cca 70 μm). Najveći broj dana u kojima su zabilježene povišene koncentracije lebdećih čestica raspoređen je u hladnijem dijelu godine za stabilnih meteoroloških prilika, kada su dominantni izvor onečišćenja kućna ložišta i promet. To je posebno izraženo u kontinentalnom dijelu.

Onečišćenje prizemnim ozonom (O3) pojavljuje se uglavnom na priobalju u toplijem dijelu godine, u Republici Hrvatskoj u zonama Istra i Dalmacija. Naime, prizemni ozon nastaje u prizemnom sloju atmosfere (troposferi) iz spojeva dušikovih oksida (NOx), aromatskih ugljikovodika i metana (CH4) i ugljikovog oksida (CO), koji nastaju tijekom vožnje, vađenja prirodnog plina, iz odlagališta otpada i kućnih kemikalija, uz djelovanje sunčeve svjetlosti. Koncentracije prizemnog ozona izrazito ovise o meteorološkim prilikama stoga učestalost pojavljivanja većih koncentracija raste, a s obzirom na klimatske promjene taj bi utjecaj mogao biti još izraženiji i rašireniji u narednim godinama.

Procjenjuje se da u EU-u onečišćenje zraka ima negativan učinak na zdravstveni sustav i gospodarstvo u vrijednosti 330 do 940 milijardi eura godišnje. Procjena uključuje izgubljene radne dane, troškove zdravstvene zaštite i njege, gubitke u prinosima te oštećenje građevina nastalo djelovanjem onečišćujućih spojeva u zraku. Međutim, ukupni trošak svih mjera u EU-u za poboljšanje kvalitete zraka iznosi 70 do 80 milijardi eura godišnje.

Smanjenje učinaka onečišćenja zraka na zdravlje (broj preuranjenih smrti) za više od 55 % do 2030. godine cilj je Akcijskog plana EU-a: Prema postizanju nulte stope onečišćenja zraka, vode i tla.

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je više od 13 milijuna smrtnih slučajeva diljem svijeta svake godine posljedica ekoloških uzroka koji se mogu izbjeći, posebno ističući klimatsku krizu kao najveću prijetnju zdravlju s kojom se čovječanstvo suočava. Procjene govore da više od 90% ljudi udiše nezdravi zrak koji nastaje izgaranjem fosilnih goriva. Zagrijavanje planeta dovodi se u vezu sa širenjem bolesti preko komaraca dalje i brže nego ikada prije, a ekstremni vremenski događaji, uništavanje zemljišta i nestašica vode raseljavaju ljude i utječu na njihovo zdravlje. Zagađenje i plastika nalaze se na dnu mora i oceana te su ušli u naš hranidbeni lanac. Sustavi koji proizvode visoko prerađenu, nezdravu hranu i piće pokreću val pretilosti, povećavajući pojavnost karcinoma i kardiovaskularnih bolesti, istovremeno stvarajući trećinu globalnih emisija stakleničkih plinova.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, 7 milijuna ljudi svake godine umire zbog onečišćenja zraka, od čega polovica umire od kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara. U svijetu, za 25 % svih smrti od kardiovaskularnih bolesti i 24 % svih smrti od moždanog udara odgovorno je upravo onečišćenje zraka. Naime, sitne čestice koje se nalaze u onečišćenom zraku, udisanjem ulaze u krvotok i oštećuju unutrašnje stijenke krvnih žila, uzrokujući da one postaju uže i kruće. Zbog toga dolazi do otežanog protoka krvnim žilama, što može povisiti krvni tlak. Oštećenje krvnih žila doprinosi većoj vjerojatnosti za nastanak krvnih ugrušaka, koji mogu prouzročiti srčani ili moždani udar, kao što i utječe na normalnu srčanu aktivnost pa mogu nastati abnormalni srčani ritmovi. Procjena je da svake minute 13 ljudi umire zbog karcinoma pluća, kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara koji se mogu povezati s onečišćenjem zraka.

Procjene govore i kako 9 od 10 ljudi žive na mjestima gdje razine onečišćenja zraka prelaze preporučene granice, a kao izvori vanjskog onečišćenja zraka ističu se industrija i opskrba energijom, prijevozna sredstva, neadekvatno gospodarenje otpadom, prašina i poljoprivredne prakse. Značajan zdravstveni problem predstavlja i onečišćenje zraka u zatvorenom prostoru. Naime, 3 milijarde ljudi kuha na otvorenoj vatri ili pećima na kerozin i kruta goriva. U slabo prozračenim, zatvorenim prostorima razine dima mogu biti i 100 puta veći od preporučene granice. Od bolesti koje se mogu pripisati takvom onečišćenju zraka u kućanstvu, svake godine umire 3.8 milijuna ljudi, od čega 45 % njih umire uslijed srčanog ili moždanog udara.