Posljedice koje su na mentalno zdravlje djece ostavile pandemija i potres izrazito su ozbiljne

Istraživanje kako pandemija utječe na djecu provela je Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba.

Istraživanje je provedeno na više od 22.000 zagrebačke djece dakle gotovo četvrtina od ukupnog broja zagrebačke djece je sudjelovala u njemu. No, uz pandemiju istraživanje je obuhvatilo i koliko je potres ostavio traga na mladima. 

'Dobili smo da devet posto djece ima klinički značajnu depresivnost i anksioznost, a 14 posto ima klinički značajne simptome iz okvira PTSP-a', otkrila je za Novu TV ravnateljica Poliklinike Gordana Buljan Flander.

Također, čak 50 posto djece ima smetnje koncentracije, više od 50 posto djece ima osjećaj praznine i tuge. No ono što je ispitivače je posebno zabrinulo je činjenica da čak 75 posto djece ima brige oko neuspjeha.

Upravo zato je najbolji način kako stati tome na kraj - nastava uživo i druženje s vršnjacima. 'Djeci je jako važna rutina', dodala je.

Nepredvidivost čini i roditelje i djecu još nesigurnijima. Pandemija nam je, govori, donijela porast slučajeva povrede djetetovih prava za više od 30 posto, a slučajevi seksualnog zlostavljanja porasli su za više od 60 posto.

Djeca najčešće u Polikliniku dolaze s tjeskobom, anksioznošću, noćnim strahovima, depresivnošću. 'Povećan je broj djece s autodestruktivnim ponašanjima, broj djece koja promišljaju o smislu života, o tome da bi bilo najbolje da ih nema, sa suicidalnim mislima', otkrila je ravnateljica.

Problemu se može doskočiti razgovorom, jačati otpronost, dati im priliku da kažu kako se osjećaju, a ne ih stigmatizirati.