PREKOMJERNA UPORABA TEHNOLOGIJE 'Djeca ne mogu pratiti nastavu 45 minuta, društvene mreže idealne za predatore...'

Sve više djece sve ranije koristi mobitele i digitalne uređaje što postavlja izazove za njihov psihički i fizički razvoj. Kakve su posljedice ovakvih trendova? Koliko su djeca izložena zlostavljanju u digitalnom prostoru? Kako na to trebaju reagirati roditelji, škole i stručnjaci? O tome je u emisiji HTV-a Studio 4 govorio Tomislav Ramljak iz Centra za nestalu i zlostavljanu djecu i iz Centra za sigurniji internet.

Ramljak je istaknuo da se djeca počinju služiti mobilnim uređajima ili ekranima svaki put kada im roditelji stave ekran u ruke - primjerice, kada su na kavi ili dok jedu, a žele imati malo mira.

- Vrlo je važna količina vremena provedena ispred ekrana. Svake godine sve veći broj djece odgađa upis u prvi razred osnovne škole, a stručnjaci to vrlo usko povezuju s prekomjernim korištenjem ekrana. Grafomotorika, slabe komunikacijske vještine, emocionalna inteligencija, socijalne vještine i cijeli niz čimbenika mogu dovesti do toga da dijete nije spremno za čak prvi razred osnovne škole - naveo je.

Sve je više svjedočanstva na testiranjima za prvi razred osnovne škole, ali i odgajateljica u vrtiću o tome da djeca ne znaju držati olovku kada dobije slikovnicu. Ramljak je poručio da se zato trebamo ozbiljno zapitati u kojoj mjeri je tehnologija preuzela odrastanje u stvarnom svijetu i koliko šteti djeci.

Postoje i pozitivne strane tehnologije, no to je ostalo u sjeni one najopasnije, negativne strane - njezinog prekomjernog korištenja.

- Postoje specijalizirani programi za učenje i pomoć razvoja govora, za prepoznavanje slika ili slično, ali to su programi koje djeca trebaju koristiti uz pomoć stručnjaka ili roditelja. Tehnologija je alat, a način na koji je mi koristimo pomoći će ili odmoći djetetu. Nije dobro govoriti samo na negativan način, ali djeca prekomjerno koriste društvene mreže gdje, između ostalog, dolazi do deficita pažnje - naveo je. 

Djeca ne mogu pratiti nastavu 45 minuta

U novijim istraživanjima postoji uska korelacija između sve većeg broja djece s ADHD-om i prekomjerne upotrebe tehnologije.

- Djeca ne mogu sjediti na miru i fokusirano pratiti nastavu 45 minuta upravo zbog podražaja koji izaziva tehnologija, pogotovo jer vrlo brzo mijenjaju sadržaj, a tako gube koncentraciju i pažnju - istaknuo je Ramljak.

To su, kazao je, prvi znakovi ovisnosti o ekranima. U prošlosti je najveća kazna djetetu bila da se ne može igrati s prijateljima vani, a danas je to oduzimanje mobitela. Međutim, naglasio je, najviše zabrinjava to što roditelji nisu svjesni da su upravo oni najvažniji kada je riječ o ovisnosti o tehnologiji kod djeteta.

- Iza bitke za djetetovu pažnju stoji cijela mašinerija korporacija koja se brine da dijete što više vremena provede za ekranom jer je ono potrošač. Tu bitku dijete teško može samo dobiti. Zato je neophodan nadzor, odnosno ograničenje na primjerice 30-ak minuta ili sat vremena dnevno. To je sasvim dovoljno djetetu od 10-ak godina - kazao je Ramljak.

Ipak, zakoni Europske unije koji dolaze, kazne koje se propisuju velikim kompanijama, idu u smjeru da će se to moći kvalitetnije regulirati. Dobna provjera kada dijete može otvoriti društvenu mrežu već bi pozitivno utjecala na korištenje tehnologije kod djece.

- Postoje tehničke mogućnosti. Samo treba postojati volja i zaista iskren interes da zaštitimo djecu u digitalnom okruženju - istaknuo je.

Granica između nasilja u stvarnom i virtualnom svijetu je izbrisana

Sami smo svjedoci koliko je nasilje na društvenim mrežama rašireno u našim školama. Više ne postoji granica što se tiče nasilja u stvarnom i virtualnom svijetu.

- Dolazak društvenih mreža bio je ispunjenje sna svakog predatora zato što su djeca krenula objavljivati provokativne fotografije, previše osobnih informacija, u kojoj su školi, gdje se kreću, počela su davati lokaciju na Snapchatu, prihvaćati sve veći broj ljudi jer to znači da su popularniji - ispričao je Ramljak.

Osim toga, svake godine dolazi do velikog broja slučajeva pedofila koji vrebaju djecu na plažama pa tako imaju skrivene kamere u naočalama, satovima, olovkama... - gdje snimaju djecu bez kupaćih kostima.

- Već devet godina ukazujemo na to da našu djecu vrebaju, da im treba obući kupaće kostime. Na samim počecima te kampanje dobivali smo ozbiljne i prijeteće mailove od raznih organizacija da narušavamo hrvatski turizam, da dižemo paniku i širimo dezinformacije, dok zadnjih godina svake godine bude nekoliko slučajeva i kampanja 'Obucimo djeci kupaći kostim' sada je postala sve prisutnija na svim našim plažama - izjavio je.

Kako postupiti ako je dijete žrtva nasilja?

U slučaju da je dijete bilo žrtva nasilja na internetu ili seksualnog zlostavljanja, svaki roditelj koji provodi vrijeme s djetetom vidjet će promjenu ponašanja. Čak ne mora čekati tu promjenu ponašanja jer - ako je odnos dovoljno dobar - dijete će doći i reći mu.

- Odnos je prva linija prevencije. Nužna je pomoć odrasle osobe. Istraživanje koje smo proveli među srednjoškolcima u Republici Hrvatskoj pokazuje da njih skoro 60 posto prvo blokira počinitelja, pa ga ignorira, a tek će se oko 30 posto njih obratiti roditeljima ili nastavnicima - iznio je.

To pokazuje da djecu nemaju povjerenja u odrasle osobe što se, smatra, mora promijeniti.

- Trebamo raditi na tom odnosu. Najvažnije je ne kriviti žrtvu, ne zastrašiti je da će joj se uzeti mobitel i tako možemo biti sigurni da će dijete doći do nas, požaliti se, potražiti pomoć i da će čin zlostavljanja biti zaustavljen kako bi mu se mogla pružiti sva pomoć i podrška - zaključio je Ramljak.