Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Ranko Rajović otkriva koliki je utjecaj mobilnih telefona na razvoj djece i kako im pomoći

Ranko Rajović otkriva koliki je utjecaj mobilnih telefona na razvoj djece i kako im pomoći

'Jedna od najboljih alternativa je zajedničko čitanje knjiga'

Mobilni telefoni i nove tehnologije neosporivo su postali neizostavni dio našega svakodnevnog života. Ovi uređaji pružaju brojne prednosti, od mogućnosti komunikacije do pristupa neograničenim informacijama. Međutim, postavlja se važno pitanje granice između korisnosti i potencijalno štetnog utjecaja na djecu u razvoju. Koliko vremena djeca mogu provoditi koristeći mobilne telefone, tablete ili računala? Ovo je izazov s kojim se suočavaju mnogi roditelji današnjice.

'Prvo i najvažnije, roditelji igraju ključnu ulogu u oblikovanju odnosa djeteta prema tehnologiji. Oni su uzori svojim mališanima, a ono što roditelji rade, djeca često imitiraju. Ako roditelj kupi mobilni telefon i dozvoli djetetu da samo odredi koliko vremena može provoditi na njemu, to može dovesti do ozbiljnih problema. Mobilni telefon i svi sadržaji koje nudi, poput video igara, društvenih mreža i raznih aplikacija, mogu brzo preuzeti kontrolu nad djetetovim mislima i interesima', kaže Ranko Rajović, pedagog i jedan od najvećih stručnjaka za razvoj dječje inteligencije.

Zato se mnogi stručnjaci slažu, dodaje, da je bolje ograničiti upotrebu mobilnih uređaja ili čak potpuno onemogućiti pristup, posebno kod malih djece čiji se mozak i kognitivne sposobnosti intenzivno razvijaju. Istraživanja pokazuje da se najintenzivniji razvoj odvija do pete godine života, a nešto manje do sedme i dvanaeste. U tom razdoblju, djetetov mozak je izuzetno plastičan i lako može biti oblikovan različitim utjecajima. 

'Ako su ti utjecaji negativni, mogli bi ostaviti dugotrajne posljedice na njihovo mentalno zdravlje i emocionalni razvoj. Kao roditelj, ako provodite nekoliko sati dnevno koristeći mobilni telefon, internetske usluge, društvene mreže ili druge digitalne sadržaje, velika je vjerojatnost da će i dijete prihvatiti iste obrasce ponašanja. Stoga je od vitalnog značaja da roditelji postave dobar primjer. Umjesto da provodite sate skrolajući kroz društvene mreže ili igrajući video igre, korisnije bi bilo usmjeriti svoje slobodno vrijeme na aktivnosti koje potiču razvoj djetetove mašte i kreativnosti', kaže Rajović te dodaje kako je jedna od najboljih alternativa zajedničko čitanje knjiga. 

'Roditelji bi trebali poticati djecu na čitanje od najranije dobi. Pritom nije potrebno samo čitati klasične tekstove, nego se može početi i sa slikovnicama. 'Čitanje' slikovnica djeci može biti izuzetno poučno, jer to uključuje razgovor, razvijanje jezičnih vještina i poticanje mašte. Kroz slikovnice, djeca se uče o različitim temama, emocijama i situacijama, što im pomaže u razvoju socijalnih vještina i empatije.

Osim čitanja, mnoge druge aktivnosti mogu biti korisne i poticajne za razvoj djeteta. Igra vani, likovne aktivnosti, glazba i ples, sve su to načini na koje djeca mogu istraživati svijet oko sebe, razvijati svoja osjetila i učiti o interakciji s drugima. Ove aktivnosti također nude priliku za stvaranje veza između roditelja i djece, što je od iznimne važnosti za emocionalni razvoj', kaže Rajović.

Napominje ako bi pored toga, roditelji trebali razviti svijest o sadržajima koje njihova djeca konzumiraju putem digitalnih uređaja. 

'Važno je voditi računa o tome koje aplikacije ili igre igraju, kao i o tome jesu li ti sadržaji prikladni za njihov uzrast. Podizanje svijesti o ovome neće samo pomoći djeci u razvoju kritičkog mišljenja, već će ih također zaštititi od štetnih utjecaja koji dolaze iz virtualnog svijeta. Možda najvažniji dio ovog procesa je pričanje s djetetom o tehnologiji i njezinim prednostima i manama. Diskusije o tome kako tehnologija utječe na naš život, kako je koristiti na odgovoran način i kako održavati ravnotežu između digitalnih i fizičkih aktivnosti, mogu biti korisne i poučne. Ovo ne samo da će djetetu pomoći da razumije potencijalne opasnosti korištenja tehnologije, već će ih također potaknuti da postanu odgovorni korisnici', navodi Rajović.

U konačnici, pitanje o tome koliko vremena djeca trebaju provoditi koristeći mobilne telefone i druge uređaje, suštinski je pitanje o ravnoteži, smatra on. 

'Tehnologija je tu da ostane, i ona može ponuditi brojne benefite. Međutim, važno je da roditelji preuzmu aktivnu ulogu u upravljanju digitalnim životom svog djeteta, osiguravajući da njihov razvoj bude zdrav i uravnotežen. Ulaganje vremena u kvalitetne aktivnosti izvan digitalnog svijeta može donijeti dugoročne koristi, ne samo za djecu, nego i za cijelu obitelj. Tako, možemo izgraditi svijet u kojem moderna tehnologija i ljudska interakcija koegzistiraju na zdrav način. Moramo naći alternativu za prekomjernu upotrebu mobilnih telefona naših učenika, jer je njihov utjecaj na razvoj i socijalizaciju djece i mladih postao sve veći. U današnje vrijeme, kada su mobilni uređaji praktički dio svakodnevnog života, važno je smisliti načine kako angažirati učenike u aktivnostima koje će ih potaknuti da se udalje od ekrana. Dobro rješenje može biti da metode učenja postanu zanimljivije i dinamičnije, stvarajući iskustva koja nalikuju igri', zaključuje Rajović.

Više informacija na koji način se to radi je na internet stranici www.ntchrvatska.com.

Vaša reakcija na temu