Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Foto: Unsplash Širi se hripavac, simptom i magareći kašalj, a najviše pobolijeva dojenčad

Širi se hripavac, simptom i magareći kašalj, a najviše pobolijeva dojenčad

'Mogu prestati disati, umrijeti'

Do danas je prijavljeno 275 oboljelih od hripavca, a najviše oboljelih je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, pa od Zagreba do Dubrovačko-neretvanske županije bilježimo porast, za RTL je kazao Bernard Kaić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo..

Koliki je taj rast? Koliko se povećao broj slučajeva?

- U utorak je bilo 238 prijavljenih, a sad je 275. Znači skoro 40. U samo tri, četiri dana u tjedan i pol bilježimo značajan porast.

Tko su oboljeli i tko je najviše ugrožen?

- Obolijevaju svi, ali najviše djeca predškolske i školske dobi. Kada se gleda cijela slika najviše obolijeva dojenčad. Oni su ujedno i najugroženija skupina.

Kakve zapravo mogu biti posljedice ove bolesti?

-Dijete teško dođe do zraka, na trenutke prestaje i disati, a nakon kašlja, ako se zakomplicira, može nastati upala pluća i upala mozga, a ponekad nažalost i umre neko dijete.

Kako prepoznati da je riječ o hripavcu i kako reagirati?

- Na temelju same kliničke slike može se posumnjati na hripavac i to na temelju simptoma poput prehlade. Dijete počne jako kašljati, i to se zove magareći kašalj zbog karakterističnog zvuka. Jako teško i glasno uvlači zrak, a onda se po tome lako posumnja na hripavac.

Kod starije djece i odraslih nisu tako karakteristični simptomi. Kod nekih prehlada može 2-3 tjedna trajati, ali se ne može prepoznati. Ali sad kad znamo da nam hripavac cirkulira u populaciji intenzivnije nego prijašnjih godina, osoba koja kašlje dulje vrijeme treba se javiti svom liječniku onda se napravi dijagnostika radi potrebe kako se zaštititi, a prvenstveno se cijepi. Cijepljenjem se štite najviše djeca kod kojih je rizik za komplikacije najveći, a odrasli se teže mogu zaštititi zato što zaštita stečena cijepljenjem traje od 5 do 10, eventualno 15 godina. Važno je reći da niti preboljenje ne pruža doživotnu zaštitu tako da ne može nitko reći, a ja sam imao hripavac pa ne mogu ga dobiti.

Vi ste upozoravali na lošu procijepljenost. Koja je vaša poruka?

- Procijepljenost je relativno loša. Naravno, mogla bi biti bolja i trebala bi biti bolja, ali nije katastrofalna. Djecu treba cijepiti po programu jer svako odgađanje dovodi veće šanse za zarazu, i to onda kada je dijete najranjivije.

Preporuka je sada izdana da se cijepe i trudnice jer žene koje su cijepljenje zadnji put u osnovnoj školi dođu u odrasloj dobi kad zatrudne više nemaju protutijela za prenijeti. Jedini način da se kod njih stvore protutijela za prenijeti na dijete je da se cijepe jednom dozom.

Vaša reakcija na temu