SVE PRISUTNIJI PROBLEM: 'Postoji ključan korak u borbi s anksioznošću i napadima panike'

Nakon prve knjige 'Nepodnošljiva lakoća strahovanja', koju je napisala kao svojevrsni SOS vodič za suočavanje s anksioznošću i napadima panike, integrativna terapeutkinja Helena Šunjić u novoj knjizi 'Nepodnošljiva lakoća hrabrosti' uranja u njihovo dublje razumijevanje te približava različite aspekte kroz koje utječu na živote i odnose. Pritom je knjiga - uz to što pruža dublji uvid u podsvjesne mehanizme - oblikovana kao radna bilježnica. Čitatelji, naime, nakon svakog poglavlja dobivaju praktične vježbe kroz koje mogu istražiti i ispuniti svoje unutarnje potrebe, što im omogućava izravan rad na uzrocima straha.

'Ova knjiga-priručnik vodi čitatelje kroz 21-dnevni proces u kojem će kroz dublje razumijevanje sebe prihvatiti svoju nesavršenost i otkriti novi pogled na svoj život. Provođenjem vježbi tijekom 21 dana 'Nepodnošljiva lakoća hrabrosti' postaje njihov osobni priručnik za prevladavanje straha. Ovo nije samo još jedna knjiga koja govori o anksioznosti, već vodič kroz strah prema samoj srži i smislu našeg postojanja te samim time putokaz u ispunjen i sretan život', istaknula je autorica.

Helena Šunjić svoje će novo ostvarenje predstaviti u ponedjeljak, 28. travnja, s početkom u 18 sati u Art podrumu u Šibeniku. Zatim je u srijedu, 30. travnja, u 18 sati planirana promocija i u Splitu, u dvorani 1 središnjice Gradske knjižnice Marka Marulića. Uz to što će dobiti odgovore na pitanja vezana uz anksioznost i napade panike kao i savjete - besplatno, zainteresirani će imati priliku kupiti svoj primjerak po promotivnoj cijeni.

'Svi su dobrodošli na promociju, osobito ljudi koji se bore s anksioznim poremećajem i napadima panike te oni koji su okruženi njima kako bi ih bolje razumjeli. Na određen način ćemo ih demistificirati, progovoriti o uzrocima pojave i skidati stigmu.

Riječ je o problemima s kojima se ljudi sve češće susreću. Premda se o njima priča u medijima, i dalje im se teško otvoriti i izgovoriti što ih muči', kazala je autorica u razgovoru za Dalmatinski portal uoči predstavljanja.

Njena predavanja, inače, nisu suhoparna. Štoviše, interaktivna su; u njihovu sklopu - kao terapeutkinja i psihologinja koja je i sama proživjela anksioznost i napade panike - osluškuje iskustva sudionika te razgovara s njima.

Budući da je ukazala na sve rašireniju prisutnost ovih problema, osobito među mladima i ženama, upitali smo je gdje leže uzroci. Uzvratila je kako su višestruki.

'Možemo ih promatrati kroz sociološki moment. Primjerice, društvo ne podržava u dovoljnoj mjeri majke s malom djecom kako bi im se mogle posvetiti. Kod nas u Hrvatskoj i nije alarmantno kao drugdje jer imaju godinu dana porodiljnog dopusta, ali se sve češće vraćaju na posao ranije zbog malih iznosa porodiljnih naknada. Pored toga, uglavnom žive same s partnerima, dok su ranije ipak živjele u 'plemenima', što je podrazumijevalo veću potporu. Uglavnom, izostaje dovoljno podrške koja osigurava osjećaj sigurnosti.

Nadalje, uzroke možemo potražiti i u 'overloadu' sa svime i svačime. Brže živimo, više informacija moramo proraditi. Živčani sustav, dakle, izložen je gomili informacija - bilo da su pozitivne ili negativne. Svakako je nagomilan stres jedan od faktora.

Postoji i teorija, s kojom se ja ne slažem u potpunosti, da zapravo nije došlo do rasta brojke osoba koje pate od anksioznosti i napada panike, već da se više otvaraju', iznijela je.

Premda proces nije jednostavan, apostrofirala je najvažniji korak u borbi protiv anksioznog poremećaja i napada panike. Posrijedi je potraga za stručnom pomoći.

'Nitko se ne treba sramiti potražiti stručnu pomoć. Prvo je potrebno javiti se obiteljskom liječniku koji upućuje, ovisno o procjeni, na psihologa ili psihijatra. Korak odluke o pomaganju samom sebi - preuzimanja odgovornosti i problema u svoje ruke već rješava 50 % procesa', konstatirala je.

Helena Šunjić, napomenimo, nakon više od 25 godina bavljenja ovom problematikom i nakon završene četverogodišnje edukacije za integrativnog terapeuta u Centru za integrativni razvoj-Zagreb te dvogodišnjeg naprednog treninga za psihoterapeuta, došla je do pozicije dubljeg razumijevanja i znanja o uzrocima napada panike i anksioznosti te posljedicama na čovjekov život. Nakon psihoterapijskog studija, u želji za novim znanjima i vještinama, diplomirala je i psihologiju. Trenutačno je na postdiplomskom studiju iz kliničke psihologije.

'I sama sam se godinama borila s po nekoliko napada panike dnevno, uključujući konstantnu anksioznost, strahove koji dolaze s njom kao i agorafobijom koja se razvila kao odgovor na negaciju problema. Tražeći rješenje naišla sam na integrativnu terapiju koja mi je, mogu slobodno reći, spasila život.

Nakon nekoliko godina upornog rada na sebi u meni se rodila želja da pomognem drugima koji se susreću s istom problematikom te sam odlučila završiti edukaciju i svojim iskustvom poboljšati svijet u kojem živim. Danas živim život ispunjeniji nego što sam ikada mogla zamisliti', otkrila je.