Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Foto: Pixabay Tribina o aritmijama u Hrvatskom domu Split

Tribina o aritmijama u Hrvatskom domu Split

Organizira se uz potporu Svjetske federacije za srce

Hrvatska udruga za aritmije održat će javnu tribinu o aritmijama u Hrvatskom domu u Splitu, u subotu 11. svibnja 2024. u 10 sati, pod nazivom 'Možemo li s aritmijom srca živjeti normalno?'. 

'Jako je važno znati da se svaka aritmija ne prezentira uvijek nepravilnim srčanim radom i da neće svi osjetiti njezine simptome, a posljedice su ozbiljne. Nerazumijevanje i nepoznavanje simptoma aritmija jedan je od ključnih razloga zašto osobe s aritmijom prekasno traže pomoć liječnika, što ponekad ima tragične posljedice. Jer neliječene aritmije povećavaju opasnost od zatajenja srca za 5 puta, a od moždanog udara za 3 puta', poručuje Tomislav Huić iz udruge Ritam srca.

Tribina se organizira uz potporu Svjetske federacije za srce (WHF), a na njoj će prisutni moći saznati odgovore na svoja pitanja o opasnostima od poremećenog rada srca, liječenju aritmija, svakodnevnom životu s aritmijama i mogućnostima kvalitetnog života s aritmijama i elektrostimulatorima.

Ulaz na tribinu je besplatan, a radi ograničenog kapaciteta dvorane poželjna je najava prisustva putem stranica udruge www.ritamsrca.hr ili e-poštom info@ritamsrca.hr.

'Kardiovaskularne bolesti najčešći su uzrok smrti u Hrvatskoj. Među tim bolestima istaknuto mjesto imaju aritmije, poglavito ona najučestalija - fibrilacija atrija. Svjetska zdravstvena organizacija smatra povećanje broja ljudi s ovom vrstom aritmije novom pandemijom očekujući da će do 2030. godine broj ljudi s atrijskom fibrilacijom porasti za 70 posto, a u Europi do 2050. godine taj porast bit će posebice izražen zbog starenja populacije i nezdravih načina života', dodaje Huić.

Fibrilacija atrija prisutna je u 1 do 2 posto odrasle populacije, a u dobi od 80 i više godina oko 15 % ima fibrilaciju atrija, oko 50.000 tisuća osoba u Hrvatskoj. Osobe kod kojih se pojavljuje fibrilacija atrija u 30 do 40 posto slučajeva ne zamjećuju nikakve simptome ili im ne pridaje pažnju. Time povećavaju rizik od zatajenja srca za 5 puta, a moždanog udara za 3 puta. Pravodobnom dijagnozom aritmija i odgovarajućim liječenjem navedeni rizici se mogu smanjiti i za do 80 posto. Stoga predsjednica hrvatske udruge za aritmije Ritam srca, kardiologinja prim. dr. sc. Borka Pezo Nikolić ističe:

- Gotovo smo svi osjetili da nam srce 'preskače', 'leprša' ili ubrzava u trenucima straha, uzbuđenja ili tijekom vježbanja. Previše kofeina i određenih lijekova također može kod nekih ljudi prouzročiti lupanje srca. Takve pojave nisu nužno alarmantne, ali ako se ponavljaju odmah treba otići liječniku.

Vaša reakcija na temu