UPOZORENJE U PARLAMENTU 'Do 2030. EU bi mogao ostati bez 4,1 milijun zdravstvenih djelatnika'
'Neodgovarajuće plaće, preopterećenost i neadekvatni uvjeti rada bitno utječu'
Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta, koja se održava u Strasbourgu, zastupnici su raspravljali o problemu manjka radne snage i osiguravanju kvalitetnih radnih mjesta u sektoru zdravstvene skrbi.
Koordinator Kluba zastupnika Europske pučke stranke (EPP) u Odboru za javno zdravlje Europskog parlamenta (SANT) doc. dr. sc. Tomislav Sokol upozorio je da bi do 2030. EU mogla ostati bez 4,1 milijun zdravstvenih djelatnika. Istaknuo je da poseban problem predstavlja odlazak zdravstvenog osoblja iz manje razvijenih država članica u one razvijenije.
'Europska unija suočava se s izazovom koji prijeti temeljnim stupovima naših zdravstvenih sustava. Naime, procjenjuje se da u EU fali 1,2 milijuna liječnika, medicinskih sestara i primalja. Osim toga, prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, do 2030., EU bi mogla ostati bez čak 4,1 milijun zdravstvenih djelatnika.
Ovi podaci jasno ukazuju na postojanje strukturnog problema koji zahtijeva hitno i sustavno rješavanje. Također, prema istraživanju Eurofounda, sektor zdravstva i socijalne skrbi jedan je od onih s najvećim nedostatkom radne snage u cijeloj Europskoj uniji, pri čemu velik problem predstavlja odlazak zdravstvenog osoblja iz manje razvijenih država članica u one razvijenije. Primjerice, procjenjuje se da je između 2010. i 2018. četrdeset tisuća liječnika iz država europskog istoka i jugoistoka migriralo prema zapadu - ta je brojka znatno veća ako uključimo i medicinske sestre', iznio je Sokol.
Kazao je nadalje kako je nedostatak zdravstvenih djelatnika posebno značajan u ruralnim područjima i na otocima kao što je to slučaj i u Hrvatskoj. Zato je, prema njegovim riječima, važno da Europska unija žurno djeluje u okviru svojih nadležnosti.
'Neodgovarajuće plaće, preopterećenost i neadekvatni uvjeti rada bitno utječu na broj djelatnika u zdravstvu. Zato, ako želimo osigurati kvalitetnu zdravstvenu skrb za europske građane, moramo zdravstvo učiniti prioritetom u pregovorima o idućem višegodišnjem financijskom okviru. Više novca za zdravstvo znači i poboljšanje radnih uvjeta u zdravstvu kroz ulaganja u istraživanje i razvoj, infrastrukturu, ali i opremanje zdravstvenih sustava najmodernijim uređajima u vremenima kad umjetna inteligencija zauzima sve veći značaj u zdravstvu.
Vrijeme za djelovanje je sada. Svaka odgoda znači dodatni pritisak na preopterećene sustave i još veći rizik za pacijente. Dakle, treba nam jasna europska strategija s konkretnim ciljevima, mjerilima i što je najvažnije - jakim financiranjem u idućem sedmogodišnjem europskom proračunu kako bismo te mjere mogli realizirati. Ne zaboravimo, zdravstvo je i pitanje konkurentnosti i sigurnosti, ali i investicija u budućnost svih nas i zato je potrebno djelovati što prije', poručio je.