Zašto se norovirus tako lako širi i kako se zaštititi

Dok se s dolaskom zime pozornost javnosti uglavnom usmjerava na gripu i druge respiratorne infekcije, epidemiolozi već godinama upozoravaju da se u istom razdoblju redovito vraća i norovirus, jedan od najčešćih uzroka naglog povraćanja i proljeva.

Riječ je o virusu koji se ne širi spektakularno niti puni naslovnice, ali iz godine u godinu izaziva velik broj oboljenja, osobito u zatvorenim kolektivima i kućanstvima.

U Hrvatskoj se norovirus ne prati kroz pojedinačne prijave svakog oboljelog, nego se prepoznaje kroz sezonske obrasce i pojavu grupnih oboljenja. U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo ističu da se norovirus najčešće otkriva kada se u kratkom vremenu razboli veći broj ljudi povezanih istim prostorom ili izvorom hrane — primjerice u vrtićima, domovima za starije, školama ili bolnicama. Međutim, značajan dio infekcija odvija se i unutar obitelji, gdje se virus često proširi vrlo brzo, ponekad u samo nekoliko dana.

Virus se širi prije nego što ga primijetimo

Norovirusna infekcija obično ne ostavlja mnogo prostora za dvojbu kada započne. Nakon inkubacije koja najčešće traje od 12 do 48 sati, bolest se javlja naglo, često kod osobe koja se do tada osjećala potpuno zdravo. Upravo zbog toga virus se može širiti prije nego što oboljela osoba postane svjesna infekcije, što znatno otežava njegovo suzbijanje.

Prvi znakovi najčešće su grčevi u trbuhu, praćeni iznenadnom mučninom i povraćanjem, a potom i vodenastim proljevima koji se mogu ponavljati više puta tijekom dana. Kod nekih oboljelih dominira povraćanje, kod drugih proljev, a nerijetko se javljaju oba simptoma istodobno. Uz probavne tegobe mogu se pojaviti opća slabost, bolovi u mišićima, glavobolja i blago povišena tjelesna temperatura, zbog čega se bolest često pogrešno doživljava kao 'želučana gripa', iako nema veze s virusima gripe.

Kod većine zdravih odraslih osoba simptomi prolaze unutar dva do tri dana i bolest završava spontanim oporavkom. No, intenzitet tegoba može biti izražen, a učestalo povraćanje i proljev povećavaju rizik od dehidracije, osobito kod dojenčadi, male djece, starijih osoba i kroničnih bolesnika, kod kojih se gubitak tekućine razvija brže i teže nadoknađuje nego kod zdravih odraslih osoba. U takvim slučajevima može biti potrebna i bolnička skrb.

Stručnjaci upozoravaju da je stvarni broj zaraženih znatno veći od onoga što se vidi u službenim podacima, jer se većina oboljelih ne testira i ne javlja liječniku. Na to upozorava i European Centre for Disease Prevention and Control, ističući da se norovirus često podcjenjuje upravo zato što se doživljava kao kratkotrajna i prolazna bolest.

Dodatni je problem to što norovirusna infekcija ne ostavlja trajan imunitet, pa se osoba može više puta tijekom života ponovno zaraziti, čak i u relativno kratkom vremenskom razdoblju. Upravo ta kombinacija brzog širenja, naglog početka simptoma i nedostatka dugotrajnog imuniteta objašnjava zašto se norovirus iz godine u godinu vraća u istim kolektivima i kućanstvima.

Ne prenosi se zrakom i iznimno je postojan

Za razliku od respiratornih virusa, norovirus se ne prenosi kihanjem ili kašljanjem, nego ulazi u organizam kroz usta. Najčešći su putevi prijenosa kontaminirana hrana i nečiste ruke, ali i dodirivanje površina na kojima se nalaze čestice virusa, a zatim dodirivanje usta ili hrane.

Problem dodatno otežava činjenica da je norovirus iznimno otporan u okolišu. Njegov čvrsti proteinski omotač omogućuje mu da preživi na površinama poput kvaka, stolova, radnih ploha, telefona i pribora za jelo danima, pa čak i tjednima. Ne uništavaju ga lako ni uobičajena sredstva za čišćenje, a alkoholni dezinficijensi za ruke, koji su postali svakodnevna navika nakon pandemije, protiv norovirusa često nisu dovoljni.

Za infekciju je potrebna vrlo mala količina virusnih čestica, zbog čega se virus može prenijeti i u situacijama koje ljudi doživljavaju kao bezazlene. Epidemiolozi upozoravaju da jedna epizoda povraćanja može kontaminirati okolinu u tolikoj mjeri da se virus lako proširi na veći broj osoba u istom prostoru.

Često se razbukta na obiteljskim okupljanjima

U Hrvatskoj se sezonski porast norovirusa često poklapa s razdobljima školskih praznika i pojačanih okupljanja. Blagdani, obiteljski ručkovi i proslave stvaraju idealne uvjete za širenje virusa: više ljudi boravi u zatvorenom prostoru, dijele se obroci, a hrana se često priprema unaprijed i poslužuje većem broju osoba.

Zdravstvene službe zato naglašavaju da osobe koje imaju simptome povraćanja ili proljeva ne bi smjele pripremati hranu za druge, čak ni ako se osjećaju dovoljno dobro. Norovirus se, naime, može izlučivati još nekoliko dana nakon prestanka simptoma, pa osoba može biti zarazna i kada se subjektivno oporavila.

Upravo je to jedan od razloga zašto se infekcije često pojavljuju u valovima unutar istog kućanstva — najprije oboli jedna osoba, a zatim, s odmakom od nekoliko dana, i ostali članovi obitelji.

Prevencija ostaje najjače oružje

Za norovirus ne postoji specifičan lijek koji bi skratio trajanje bolesti ili uništio virus. Liječenje se svodi na odmor i nadoknadu izgubljene tekućine, a u težim slučajevima potrebna je liječnička procjena i infuzijska terapija. Antibiotici se ne koriste jer nemaju učinka na virusne infekcije.

Iako se često čini banalnom, higijena ruku sapunom i vodom ostaje najučinkovitija zaštita. Norovirus rijetko uzrokuje teške posljedice kod zdravih ljudi, ali njegova iznimna zaraznost i otpornost čine ga stalnim izazovom za javno zdravstvo.

Upravo zato epidemiolozi upozoravaju da se ne radi o bezazlenoj 'želučanoj virozi', nego o virusu koji zahtijeva odgovorno ponašanje. Jer ponekad je samo jedan neoprani par ruku dovoljan da se cijela obitelj ili kolektiv nađe u problemu.