Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Foto: HRT Znate li koliko mora proći od prestanka pušenja da bi rizik od razvoja raka pluća ponovo imali kao nepušač?

Znate li koliko mora proći od prestanka pušenja da bi rizik od razvoja raka pluća ponovo imali kao nepušač?

To je najčešći karcinom u muškaraca te drugi najčešći u žena u Hrvatskoj

U povodu Svjetskog dan zdravlja pluća, koji se svake godine obilježava 25. rujna, Udruga za pomoć oboljelima od raka pluća Jedra predstavlja svoju sveobuhvatnu javno-zdravstvenu kampanju 'Ne brini' i novu digitalnu komunikacijsku platformu www.govorimoora.

Rak pluća najčešći je karcinom u muškaraca te drugi najčešći karcinom u žena u Hrvatskoj. Obično se javlja u osoba starijih od 60 godina, najčešće u pušača. Ako se rak pluća dijagnosticira u ranoj fazi, postoji šansa za izlječenje. U uznapredovalom stadiju raka, šansa za izlječenje je značajno manja. Međutim, liječenje često može usporiti napredovanje raka.

Rak pluća jedna je od najčešćih oblika raka u svijetu pa tako i u Hrvatskoj. U Hrvatskoj se svake godine rak pluća dijagnosticira u oko 3000 bolesnika. Primarni karcinom pluća nastaju iz stanica u plućima. Postoji nekoliko tipova primarnih raka pluća. Dva najčešća tipa nazivaju se karcinom pluća malih stanica (SCLC ), i karcinom pluća ne-malih stanica, (NSCLC) , piše Hrvatska kuća disanja.

NSCLC obuhvaćaju rak pluća pločastih stanica, adenokarcinom i karcinom velikih stanica. Karcinom pluća nemalih stanica čini 80% do 85% svih slučajeva.

Pušenje je glavni čimbenik rizika te je glavni uzrok raka pluća. Kemijski spojevi u duhanskom dimu su kancerogeni – dovede do promjena u stanicama koje postaju zloćudne. U 9 od 10 slučajeva, rak pluća uzrokovan je pušenjem, međutim, rak pluća se može javiti i u nepušača.

U usporedbi s nepušačima, oni koji puše između 1-14 cigareta dnevno imaju osam puta veći rizik od umiranja od raka pluća. Oni koji puše 25 ili više cigareta dnevno imaju 25 puta veći rizik. Tek petnaestak godina od prestanka pušenja rizik od razvoja raka pluća približava se riziku u nepušača. Također, rizik je povećan i u pasivnih pušača.

Simptomi raka pluća su:

• uporni kašalj

• iskašljavanje krvi ili krvavi ispljuvak

• bol u prsima

• umor i gubitak energije

• gubitak težine

• nedostatak daha ili piskanje

• promuklost

Ukoliko postoji sumnja na rak pluća, inicijalna pretraga je RTG srca i pluća kojom se mogu vidjeti promjene u plućnom tkivu. Ukoliko postoji sumnja na rak pluća potrebno je uzeti uzorak tumorskog tkiva kako bi se dokazao rak pluća i odredio podtip tumora. Za analizu se može koristiti iskašljaj, međutim metoda kojom se danas najčešće dolazi do uzorka tkiva je bronhoskopija. Bronhoskopija je metoda tijekom koje se tankim aparatom ulazi kroz nos ili usta u dišne puteve te se uzimaju uzorci. Uzorak se može uzeti i punkcijom kroz stjenku prsnog koša pod kontrolom ultrazvuka ili CT – a.

Kada se dokaže rak pluća potrebno je procijeniti stupanj proširenosti bolesti jer o tome ovisi odluka o liječenju, piše Ordinacija.

Vaša reakcija na temu