Dok brojna dalmatinska mjesta zimi utihnu i čekaju prve proljetne dane, u Zatonu kraj Šibenika posljednjih mjeseci događa se nešto potpuno drugačije od uobičajene svakodnevnice. Mještani su pronašli nov način zabave i razbijanja zimske monotonije. Studentica iz mjesta u lokalnom kafiću organizira pub kvizove!
Ovo je prvi put da se ovako nešto organizira u Zatonu.Ideja je potekla od Martine Ševerdije, studentice pete godine Menadžmenta trgovine i turizma na Odjelu za stručne studije Sveučilišta u Splitu, koja je svoju ljubav prema organizaciji događaja i strast prema pub kvizovima spojila u jedno!
Zima više nije ‘mrtva sezona’
‘Često bi mi mještani znali reći kako je zima u selu dosadna i kako jedva čekaju proljeće jer se nema što raditi. Tada sam pomislila, zašto ne bismo nešto poduzeli sami?’, priča Martina.
Za pub kvizove Martina je prvi put čula još 2019. godine, no pravi interes za takav oblik zabave razvila je tijekom studija u Splitu, kada je i sama počela sudjelovati na kvizovima. Tada je shvatila koliko su oni zabavan i koristan način druženja, posebno za mlade ljude.
Ideju o organizaciji kviza u svom mjestu najprije je predstavila Kristijanu Crnici, vlasniku caffe bara Riva, u kojem Martina radi vikendima tijekom cijelog studija. Kafić je davne 1992. godine otvorila Kristijanova majka Mirjana i od tada je Riva postala jedno od glavnih mjesta okupljanja mještana. Kristijan je odmah prepoznao potencijal ideje i bez razmišljanja pristao na suradnju. Prvi kviz Martina je organizirala u prosincu, uoči Božića, a odaziv je, kako kaže, nadmašio sva njena očekivanja.
‘Mještani su bili oduševljeni atmosferom, organizacijom, pitanjima. Danima se u selu pričalo o tom kvizu. Već sljedećih dana pitali su me kad ćemo sve ponoviti.“Do sada je organizirala tri pub kviza, a svaki je okupio velik broj ekipa, te je kafić tih večeri bio dupkom pun. Neki su već postali redoviti natjecatelji, dok se drugi mijenjaju. Zanimljivo je kako je jedna ‘nabrijana’ ekipa ’kvizoljubaca’ došla iz Splita udaljenog 80 kilometara kako bi sudjelovala na kvizu.
Znanje sa studija – primijenjeno u praksi
Martina je inspiraciju za organizaciju pub kviza dobila nakon što je, kao natjecateljica, prisustvovala humanitarnom pub kvizu kojeg su, u sklopu nastave na kolegiju Menadžment događaja, organizirali studenti Odjela za stručne studije. Tom prilikom je iz prve ruke vidjela kako studenti, i bez prethodnog iskustva, mogu osmisliti i realizirati događaj koji okuplja velik broj ljudi i ima snažan društveni učinak.
‘Tada sam shvatila da se uz malo znanja i uz malo dobre volje može napraviti čudo. Pomislila sam, ako mogu oni, zašto ne bih mogla i ja u svom mistu?’.Njihova inicijativa bila je Martini dokaz da se znanje ne stječe isključivo u učionici, već i kroz aktivni angažman i hrabrost da se ideja pretvori u konkretan projekt koji će biti na korist široj zajednici.Pub kvizovi u Zatonu postali su posjećen društveni događaj koji povezuje generacije. Mladi, stariji, mještani i vikendaši; svi sjede za istim stolovima, natječu se, smiju i druže.
‘Nadam se da ćemo organizacijom ovakvih događaja probuditi uspavani duh sela zimi i općenito atmosferu u selu i potaknuti ljude da izađu iz kuće, da se druže i povežu. Zaton se svake godine sve više i više širi. Sve je više novih kuća i apartmana, i mislim kako je važno raditi na odnosima i zajedništvu među ljudima, a ne samo ulagati u infrastrukturu. Odnosi i veze među mještanima su u malim mistima najvažniji. Misto mora imat dušu’.
Fešte u Zatonu
Zaton inače ima bogat društveni život tijekom turističke sezone. Ljeti se održavaju Zatonske večeri, uz tradicionalne igre za djecu i odrasle. Svega tu bude; skakanja u vrići, utrka romobilima, utrka magaraca, utrka u rolama, utrka s kariolom i utrka s jajetom u žlici. Smijeh, navijanje mještana, bodrenje ekipa i natjecatelja ispune svaku kalu. Tih se dana cijelo selo okupi i svi doslovno dišu ‘kao jedan’.
Krajem kolovoza održava se nadaleko poznata pidoćijada. Prvi put se održala 2018. godine. Braća Ćoran, čiji je otac Božo bio pionir uzgoja ove školjke početkom 80-ih godina prošlog stoljeća, cijelom selu doniraju pidoće (dagnje!). Ćorani tih dana okupe svoju ekipu i svi zajedno pripremaju specijalitete od pidoći. Pidoće se pripremaju na rižot, u toću sa pomidorama, na buzaru i lešo. Poseban specijalitet ih je spremiti po starinski ‘na latu’.
‘Pozvani su i dobrodošli svi ljubitelji ove delicije u Zaton!’, poručuju organizatoriPosebno svečano je u Zatonu za vrijeme proslave blagdana sv. Roka u kolovozu, točnije 16. kolovoza. Sv. Roko je zaštitnik Zatona. Ujutro se održava procesija kroz mjesto, kada momci i cure nose kip sv. Roka kroz zatonske uličice, nakon čega slijedi sveta misa. Prava fešta počinje navečer uz koncert poznatih izvođača. Tada se u Zatonu okupi i nekoliko tisuća ljudi koji uživaju u pjesmi, druženju i dobroj atmosferi do ranih jutarnjih sati.
Dan prije svetkuje se blagdan Velike Gospe, pa je Zaton tih dana jedno od posjećenijih mjesta na dalmatinskoj obali. U Zatonu se dobro zna da Velika Gospa i sveti Roko nisu samo datumi u kalendaru, nego dani koji okupljaju cijelo mjesto. Na večer Velike Gospe kip Gospe vraća se u svoju nišu, dok se kip svetog Roka spušta i postavlja na počasno mjesto. Podizanjem zastave sv. Roka i pjesmom ‘Zdravo Djevo’ i ‘Zdravo Roko’ u Zatonu simbolično započinje slavlje koje mještani iščekuju cijele godine.
Nedugo nakon toga zapuca top, a u vali se zapali vatra šta je znak da fešta počinje. Mještani i turisti spontano se okupljaju u parku pod murvama, gdje se ubrzo ispune klupe i stolovi, a prostor odzvanja žamorom, smijehom i pjesmom. To su dani kada se u Zatonu susreću i staro i mlado, kada se u njega vraćaju oni koji su iz njega otišli. U Zatonu se tih dana osjeća zajedništvo i jedan poseban mir.Turistički potencijal ZatonaZaton se može pohvaliti i veslačkom stazom na morskom putu prema Šibeniku, na kojoj su trenirali brojni proslavljeni sportaši među kojima i braća Sinković. I ta bi se staza mogla iskoristiti u svrhu promocije sportskog turizma u Zatonu. – uvjerena je Martina
No, kako ističe, nedostaje sustavne promocije.‘Zaton ima kvalitetan sadržaj, bogatu kulturološku i gastronomsku tradiciju, potencijal za adrenalinski sport ali mu nedostaje strateški pristup promociji i brendiranju destinacije. Stariji mještani nemaju znanja ni vremena baviti se promocijom. Mještani su većinom ribari, bave se ugostiteljstvom i turizmom i naviknuti su koristiti tradicionalne alate oglašavanja. Pa se tako navedene fešte oglašavaju isključivo lijepljenjem plakata po mjestu u dane koji prethode fešti. Alati digitalnog marketinga nisu im poznati. Iako smo mi mladi većinom poslom vezani uz Split, upravo tu vidim našu priliku stečeno znanje i iskustvo pretvoriti u konkretne projekte koji će Zaton pozicionirati kao prepoznatljivu cjelogodišnju destinaciju’.
‘Voljela bih razvijati projekte koji bi povezali sport, turizam i lokalnu zajednicu. Vidim veliki potencijal Zatona u suradnji sa sportskim klubovima i organizaciji aktivnih vikenda i rekreativnih utrka na moru koji bi produžili sezonu. Potrebno je povezati se sa veslačkim, plivačkim, biciklističkim i kajakaškim klubovima. U ovom prekrasnom krajoliku, može se organizirati gotovo sve. Također, mislim kako u Zatonu ima prostora za obiteljske festivale i sadržaje za djecu. Filmske večeri, gastro večeri, degustacije, natjecateljske večeri, radionice, glazbene večeri, sportske igre...sve bi to privuklo mlade obitelji. Dugoročno gledano, željela bih raditi na brendiranju Zatona kao male, ali prepoznatljive destinacije koja živi tijekom cijele godine, a ne samo ljeti. Ja za svoje misto i ljude u njemu uvik želim samo najbolje. Ako možemo malo razbiti monotoniju zime i učiniti da se ljudi povežu i osjećaju sretnima, onda smo već napravili puno’.
Ako je suditi po dosadašnjem interesu, pub kvizovi u Zatonu mogli bi postati nova tradicija. A možda upravo iz ovakvih malih, ali promišljenih inicijativa nastanu budući projekti koji će dodatno oživjeti dalmatinska mjesta, ne samo ljeti, nego tijekom cijele godine.