Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
'Arhimedov zakon zaista nije predstava o pedofiliji'

'Arhimedov zakon zaista nije predstava o pedofiliji'

Redateljica Nenni Delmestre je naglasila da populistički repertoarni potezi dovode do smrti kazališta

U Hrvatskom narodnom kazalištu u Šibeniku u petak će se održati hrvatska praizvedba svjetski poznatog kazališnog komada 'Arhimedov zakon' katalonskog autora, dramatičara i novinara Josepa Marije Miroa i Corominae, pod palicom nagrađivane splitske redateljice Nenni Delmestre.

U predstavi koja kroz temu profesora optuženog za pedofiliju, u kojoj uloge tumače šibenski dvojac Oriana Kunčić i Jakov Bilić te mladi splitski glumci Pere Eranović i Bojan Brajčić, otvara i brojna druga pitanja današnjice, a među njima i, kažimo to tako, 'hajkački mentalitet'.

- Ovo zaista nije predstava o pedofiliji, ovo je predstava o tome kako smo se naoružali protiv svih mogućih potencijalnih zala, potencijalnih prijetnji na način da se moramo odlučiti želimo li živjeti u blindiranoj sigurnosti ili si možemo dopustiti ljudski kontakt makar on bio krivo interpretiran, makar bio na rubu rizika. Mi smo civilizacija straha i strah nam se prodaje kao proizvod dok nam se istovremeno nudi preventivna sigurnost koja se, na kraju krajeva, svodi na to da nas se kontrolira. I u širem kontekstu ta predstava govori o tome i nadam se da će se publika zapitati o ovim temama i da će donijeti svoje stavove. Nadam se da s predstavom neće biti gotovo kad publika izađe iz kazališta već da će se razviti dijalog i da će ljudi o tome pričati, preispitati svoje stavove, predrasude - kazala je Delmestre.

Redateljica je naglasila da podilaženje kazališta publici odnosno populistički repertoarni potezi kazališta dovode do smrti kazališta.

V.d. ravnateljica šibenskog HNK Maja Trlaja je istaknula kako je ponosna jer postavljaju suvremeni tekst, tekst koji nije stariji od pet godina, a koji je izazvao velike senzacije u svijetu i višestruko je nagrađivan.  

- Riječ je o predstavi koja donosi globalnu temu u lokalnu sredinu, a za publiku koja je okosnica rada kazališne kuće - dodala je Trlaja.

Brajčić je govoreći o ulozi naglasio da je mladi trener žrtva današnjeg pogleda na svijet. 

- Postali smo taoci društvenih mreža, otuđujemo se jedni od drugih i kako nam je mozak ispran svim mogućim zalima koje nam se mogu dogoditi više ne vjerujemo ni prijatelju ni kolegi s kojim radimo pet godina pa tako ni Robiju. Mislim da u predstavi nije bitno je li Robi kriv ili nedužan. Imamo borbu dvije istine - primijetio je.

Dodao je da je 'Arhimedov zakon' zapravo moderan triler, ali nema senzacionalistički kraj kao američki filmovi pa da ima krvi.

- Priča se mora pratiti do kraja i morate razmišljati jeste li jedna od onih osoba koja će se pridružiti grupi na Facebooku koja će ga osuditi i medijski linčovati ili ona koja će stati na stranu čovjeka koji ima racionalne argumente s kojima se brani. Gledatelj mora ostati aktivan do samog kraja - zaključio je Bojan.

Bilić je naglasio kako je bilo veoma zanimljivo i intrigantno raditi na predstavi. 

- Ovo je prvi put u dvije godine koliko sam na angažmanu u kazalištu da sam imao priliku raditi temu koju dosad nismo obrađivali, ni radili, ali ne mislim samo na temu nego i na način rada kao takav što je u umjetničko - produkcijskom smjeru put kojim će kuća ići. Što se predstave tiče, mislim da smo napravili dobru suvremenu predstavu koja će publiku natjerati da promisli i mislim da je to bit teatra da publika misli i razmišlja o onom što gleda - zaključuje Bilić.

Dodajmo da su na realizaciji predstave angažirani Lina Vengoechea za scenografiju i glazbu, Sara Lovrić Caparin za kostimografiju, te Josip Bakula kao oblikovatelja svjetla i Sergej Mioč kao inspicijent.

Vaša reakcija na temu