Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
'TIMBAR NA LIBAR' ŽELJKA ERCEGA: Čudesna knjiga o mračnoj strani znanosti
Timbar na libar Piše: Željko Erceg

'TIMBAR NA LIBAR' ŽELJKA ERCEGA: Čudesna knjiga o mračnoj strani znanosti

Benjamín Labatut: Kada više ne razumijemo svijet / Godina izdanja 2022. / Vuković&Runjić

O AUTORU: Čileanac Benjamín Labatut, rođen u Rotterdamu 1980., djetinjstvo je proveo u Den Haagu, Buenos Airesu i Limi, a od četrnaeste godine živi u Santiagu. Debitantsku zbirku pripovijedaka 'Antarktika počinje ovdje' objavio je u Meksiku i ondje osvojio nagradu Caza de Letras za godinu 2009., dok će za istu zbirku u Čileu 2013. primiti Nagradu grada Santiaga. U 'Nakon svjetla' (2016.) nudi žanrovski intrigantan niz znanstvenih, filozofskih i povijesnih bilježaka o praznini. Labatutova treća knjiga 'Kada više ne razumijemo svijet' (2020.), prevedena na više od 20 jezika, autoru je donijela svjetski uspjeh i nominaciju za međunarodnu nagradu Booker 2021.

IZ SADRŽAJA: Nominiran za međunarodnu nagradu Booker 2021., roman-esej 'Kada više ne razumijemo svijet' prati tanku i vratolomno zavojitu granicu između genijalnosti i ludila: u četiri poglavlja romansiranih životopisa slavnih novodobnih znanstvenika ispisuje zastrašujuću poučnu priču o dvosjeklom maču znanstvenih otkrića. Fritz Haber, Werner Heisenberg, Alexander Grothendieck i Erwin Schrödinger opčinit će nas kao strastveni pioniri i ekshibicionistički sanjari: navijat ćemo za njihove heureke i slavodobitne epifanije, ali se i zamisliti nad etičkim nedostacima, duševnim pokleknućima i narcizmom velikana matematike i fizike. Kroz niz raskošnih živih slika, Benjamín Labatut virtuozno raspliće klupko poveznica i nevjerojatnom lakoćom ispisuje povijest europske znanosti 20. stoljeća, koja se razvijala pod utjecajem svjetskih ratova, ali je i sama na njih umnogome utjecala. Kronika nenadmašenih intelektualnih uzleta, koji su svijet u gotovo jednakoj mjeri unaprijedili i gurnuli u kaos, 'Kada više ne razumijemo svijet' je književni biser o ljudskoj ekscentričnosti i strahovitoj moći znanosti.

OSVRT: Neki me 'žanrovi' odbiju u startu, i teško bih za čitanje odabrao nešto što se deklarira kao 'roman-esej', da mi ga nije, na kavu, donio prijatelj Vjeko. A di ću odbit čovjeka koji je cijeli život vezan uz kulturu i vjerujem da zna što preporučuje. Nije mi išlo ni u korist to što se njemu jedna od mojih ranijih preporuka baš nije svidjela, pa me je odlučio naučiti kako izgleda dobra knjiga.

Eto, tako se 'roman-esej', od svega 170 stranica, slučajnošću, baš poput svega o čemu Labatut priča, našao u mojim rukama. Jer 'Kad više ne razumijemo svijet' je čudesna knjiga o znanosti i ludilu, o tome kako su neka od najvećih znanstvenih dostignuća iz matematike, fizike ili kemije dosegnuta slučajno ili kroz kaos u glavama stvaratelja. Posebna je priča tamna strana upotrebe tih otkrića, kao i životna cijena koju su izumitelji platili nakon shvaćanja svojih otkrića.

Nevjerojatnom umješnošću Labatut se igra epizodama u stvarnim biografijama Habera, Heisenberga, Mochizukija, Schrödingera, Einsteina i drugih, dopunjava ih, pretvara u fiktivne i akcijske prizore, genijalno i jednostavno prelazi iz znanstvenih rečenica u izvanredne literarne prizore. Šeta se iz jednog u drugi životopis, pa iako su sve priče nadahnute poznatim stvarima, prepričava ih nepredvidljivo, nekad sjetno, nekad akcijski i na granici horora. Uz njega se podsjećamo koliko su dobra i zla svijetu donijeli isti ljudi, uz njega konačno razumijemo sukob Heisenberga i Schroedingera ili razlike Einsteinove fizike i kvantne mehanike. 

A koliko god nabrajanje ovih slavnih imena, te suhi nazivi njihovih otkrića poput Schwarzschildova singulariteta zvučali hladno, i izazivali moju reakciju 'nisam više u školi, daleko im kuća', Labatutove stranice su me držale koncentriranim od početka do kraja, do onih stranica na kojima se fakti pretvaraju u totalnu, upozoravajuću, isključivo Benjaminovu  fikcijsku priču. 

Uopće me ne čudi nominacija knjige za Booker 2021. godine, čudi me da je nije i osvojio. Sad ću morati naći i pročitati i dobitnicu ('Brat po duši', David Diop) kako bih vidio tko ga je nadmašio.

OCJENA: Ne znam ima li moj prijatelj Vjeko neki postotak od izdavača, jer zbog njegove posudbe me čeka odlazak u kupnju primjerka za svoju policu, baš kao što sam već troje prijatelja nagovorio na isti čin. Ako ste dobro shvatili, od mene stiže preporuka svima, i puni pljesak.

Vaša reakcija na temu