Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
'TIMBAR NA LIBAR' ŽELJKA ERCEGA: Izvrsna stogodišnja detektivska priča kroz koju pratimo i promjene hrvatskog društva
Timbar na libar Piše: Željko Erceg

'TIMBAR NA LIBAR' ŽELJKA ERCEGA: Izvrsna stogodišnja detektivska priča kroz koju pratimo i promjene hrvatskog društva

Dejan Šorak - Kupelj boga Silvana / Godina izdanja: 2022. / Jesenski & Turk i Kultipraktik

O AUTORU: Dejan Šorak rođen je u Karlovcu 1954. godine. Diplomirao je režiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Dobitnik je mnogih nagrada kao što su: Zlatna arena za scenarij, Zlatna vrata Pule za najgledaniji film, nagrada Vladimir Nazor za najbolji film, nagrada za najbolji film HDFD te Jadran filma. Sudjelovao je na festivalima diljem svijeta od Indije do Kanade. Njegov film 'Oficir s ružom', višestruko je nagrađivani film (Pulski filmski festival 1987. godine: Zlatna arena za najbolji scenarij - Dejan Šorak te za najbolju mušku ulogu – Žarko Laušević) i prikazivan je u 15-ak zemalja. Encyclopedia Britannica navodi ga među nekolicinom hrvatskih umjetnika svih vremena.

Režirao je i pisao scenarije za cjelovečernje igrane filmove: 'Dva igrača s klupe' (2005.), 'Garcia' (1999.), 'Vrijeme ratnika' (1991.), 'Krvopijci' (1989.), 'Oficir s ružom' (1987.), 'Mala pljačka vlaka' (1984.).

Objavio je 'Kontrolna projekcija' (Algoritam, 2000.), 'Ja i Kalisto' (Algoritam, 2002.), 'Američko-hrvatski u boji: saga o filmu' - Dio 1: Marija i zvijer, Dio 2: Venecija smrti, Dio 3: Dezdemona i vrag (Algoritam, 2008.), 'Gdje je nestala haljina Blažene Djevice Marije Snježne' (Algoritam, 2009.), 'Čovjek bez dna' (Algoritam, 2011.), 'Kupelj boga Silvana' (Jesenski i Turk / Kultipraktik, 2022.)

IZ SADRŽAJA: 10. kolovoza 1937. godine u Daruvar je stigao Eugen Brodski kako bi istražio okolnosti smrti utapanjem bogatog Janusza Erdelyja u zabačenoj Kupelji boga Silvana, koja datira još iz rimskog doba, u Julijevu parku. Kupelj je, inače, van upotrebe, baš zato što su se u njezinom plitkom bazenu takve misteriozne smrti već događale. I događat će se, jer povijest se na slične načine ponavlja.

OSVRT: Ne znam kakav okus ima vino iz 1980., ali po 'Kupelji boga Silvana' izgleda da su i romani bolji što duže odstoje. Šorak je, po intervjuima kojima upravo promovira novu knjigu, djelo počeo pisati još 1980., pa pokušao nastaviti 1992. i ove godine, nakon poticaja urednika Krune Lokotara, rođenog Daruvarčanina, jedva pronašao rukopis i dovršio.

A zašto je bitan Daruvar? Jer ćete, čitajući ovaj izvanredan roman poželjeti poći u taj gradić, u Daruvarske toplice i potražiti sva ona mjesta koja je Šorak upleo u izvrsno ispripovijedanu priču o nekoliko epoha Hrvatske. Krenuo je Dejan od 1937. do budućnosti vodeći detektivsku istragu kroz ratne '40-te, pa socijalističke '80-te, preko ratne '90-te sve do buduće 2025. O svakom razdoblju autor je ostavio pravu sliku vremena unoseći primamljive pozive u Julijev park i lječilišne toplice, ubacujući i erotiku te ciničke i duhovite dijaloge likova. Misterija, korupcija, zavist, ratovi, vjera, promjene morala, rušenja i izgradnje, pojava televizora, ali i dobrota, nesebična požrtvovnost... sve je tu.

Dakako da su se u skoro stogodišnjem razdoblju odvijanja knjige promijenile i generacije, pa je sve skupa dobilo vrijednost obiteljske kronike, ali i epskog romana o događanjima u Hrvatskoj. Sve je to napravljeno u samo 170 stranica, nekako nenametljivo, a izuzetno upečatljivo.

Dosta je rečenica i životnih pouka koje bi se s Dejanovih stranica dale izvući kao internetski memei, a meni se usjekla 'Ako među stotinom koji šute jedan govori, može se činiti da je njegovo mišljenje - mišljenje svih ostalih'.

Nadam se da bi ga roman mogao ponovo vratiti i u redateljsku stolicu (nije režirao od 2009.) kako bi ga ekranizirao. Bila bi to sigurno još jedna Zlatna arena u Puli, ali i djelo koje bi se gledalo godinama.

OCJENA: Dok sam razmišljao kako bih petice trebao davati ipak 'remek djelima', te da će četiri pljeska biti dovoljan dokaz koliko mi se roman sviđa, doletjela je nevjerojatna završnica i kulminacija priče u budućnosti, finale koje je moja četiri pljeska pretvorilo u buran aplauz i tražilo bis. Očito, zna Šorak što radi. 

A da bih se ipak pokazao i kao gunđalo, vrijedi reći da knjigu zbog grafičke opreme nikad ne bih uzeo s police i da će, ne promijeni li se štogod vizualno, izgubiti borbu na knjižarskim policama.

Vaša reakcija na temu