'TIMBAR NA LIBAR' ŽELJKA ERCEGA: Kako mladima približiti Šenou?

O AUTORU: Magdalena Mrčela rođena je 1992. godine u Splitu, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je kroatistiku i latinski jezik i književnost. Dobitnica je druge nagrade 'Stjepko Težak' za najbolju ljubavnu priču te finalistica natječaja 'Slavko Kolar', 'Freaky Friday' i 'Kvant književnosti'. Njezine su kratke priče dosad objavljivane na internetu, a poezija u zbirci 'Džepni oblak' (2015.) Razvoj interesa za kulturu i sport, kao i osnove novinarstva, stekla je na portalima Dalmacija Danas i Nogometplus.

Mnogo različitih djela i žanrova još leži skriveno u ladicama, a njezin prvi izlet u dječju književnost, roman-prvijenac 'Kako je Flegmarin postao kapetan' objedinjuje sve što najviše voli: djecu, školu, književnost i nogomet.

IZ SADRŽAJA: Zagreb, 22. ožujka 2020., 6.24, potres 5,5 ML po Richteru. Na 140. godišnjicu stravičnoga zagrebačkog potresa glavni je grad iz temelja uzdrmao njegov okrutni blizanac. A jedan se student - Lovro, dok je spašavao psa, slučajno našao u kući koja je skrivala blago. Blago koje je istovremeno i kletva. Neotkriveni Šenoin rukopis mladomu je Lovri donio borbu s vlastitim demonima, otkrivanje opake ambicije, jednu predivnu Doru i jednu opasnu Lauru. A sve je vrijeme nad njima, kao stoljeće i pol uspavan duh Šenoine kuće, lebdio taj rukopis za koji će se mnogi upitati - je li uopće trebao biti otkriven?

OSVRT: Nije lako pisati o romanu koji po meni ima specifičnu namjenu - potaknuti srednjoškolce na čitanje i približiti im Šenou. U vremenima opće žalopojke na nedostatak čitalačke kulture kod mladih, to je 'vraški težak zadatak'. Odavno nisam bio u klupi, no pretpostavljam da su današnjim generacijama kurikulumom određene lektire 'strane' i daleke.

Prvo, u dobu kad je mjera školske koncentracije postala trajanje TikTok videa, a pisanog materijala duljina WhatsApp poruke, autorima valja smjestiti sve što žele reći u vrlo ograničen broj stranica. A nije svatko von Schirac ('Slučaj Collini').

Drugi dio zadatka je jezična jednostavnost. I nekoć su stilske barijere Šekspirovog ili Šenoinog izraza bile visoke prepreke, a današnji učenici bi lakše shvatili tekstove pune izraza poput OMG, LOL, BR, LP nego klasike. Dodajmo tome i odsustvo dijalektalnih izraza u javnom prostoru koje smo u moje vrijeme upijali kroz brojne domaće TV serije i vidjet ćemo dio problema. Koji, nota bene, stvaratelji lektirnih popisa još uvijek ne uočavaju.

Mrčela je autorica 7 romana, ali i profesorica koja se svakodnevno suočava s navedenim situacijama te se upustila u pokušaj da svojim romanom zainteresira učenike za čitanje Šenoe, Zlatarovog zlata, Prijana Lovre. S obzirom na to da vuk dlaku mijenja, a ćud nikako, pa i učitelj uvijek ostaje učitelj, čini mi se da se stvaranje Zlatarove kletve našlo u procijepu autorske inspiracije i profesije.

Na malom broju stranica smješten je miks povijesnog, ljubavnog i trilerskog žanra, ali i povremenog esejističkog pristupa. Naime, uz sve žanrovske elemente u djelo su uneseni brojni izrazi iz teorije književnosti koje bi srednjoškolci morali naučiti i objašnjavati na satu. Razumijem da će učenicima to biti dio obrazovanja, no u beletristici predstavlja višak. S druge strane, zagrebački potres, podsjećanje na studentski život i povremena erotika bili su mi znatno zanimljiviji nego što će možda biti tinejdžerima kojima bi generacijsko približavanje glavnog lika, na primjer proglašavanje Lovre srednjoškolcem, sigurno bolje leglo nego studentska razmišljanja.

Ono što će i starija i mlađa publika pozdraviti jest ukazivanje na nečuvanost državnog nacionalnog blaga u knjižnicama te opomena na 'kuhanje žabe', trenutka kad žena počne prihvaćati i opravdavati mušku agresiju 'u ime ljubavi'. Stil pisanja svakako je dobar, čitak, jednostavan, a izmjenjivanje pripovjedača bez uobičajene naznake u naslovu zanimljivo.

Unatoč svim dobrim stranama, imao sam dojam da je želja za niskim brojem stranica, koji je prihvatljiv učenicima, uzela danak i da mnoge 'puške iz prvog čina' nisu kvalitetno opalile tijekom romana. Pojedini su likovi zauzeli puno prostora u početku, stvorili očekivanja, pa nestali i tek epizodno zasvjetlucali na kraju; neke su stvari ostale nedovoljno razrađene.

Možda bi bilo najpoštenije reći da su i ovdje, kao i u mnogim drugim romanima domaćih autora, iz mog kuta gledanja nedostajale uredničke uzde - čvrst stav, sukob s autorom, vraćanje na dorade i čekanja. Naime, autor nikad ne može vidjeti cjelinu kao iskreno vanjsko oko, bez obzira na prethodno iskustvo i napisanih 7 romana.

Iz gledišta izdavačke kuće Alfa, jednog od pet hrvatskih top nakladnika u 2023. godini (Školska knjiga, Profil Klett, Alfa, Mozaik knjiga, Verbum) vjerujem da je prihvat Mrčele pun pogodak za oboje i da je ovo ono što su rado izdali. Alfa se, naime, prvenstveno bavi edukativnim sadržajem, a roman koji želi približiti Šenou mladima može ući u dodatni lektirni izbor.

OCJENA: Procijenim li roman kao prosječan čitatelj beletristike, neću biti najsretniji 'osvrtnik', kako me je nazvao prijatelj Dražen, no promotrim li ga kao djelo koje bi trebalo potaknuti mlade na čitanje i zainteresirati ih za Šenou - Zlatarova kletva zasigurno ostavlja pozitivan dojam. Možda bi upravo ovakav roman danas bio dobitnik (još uvijek nepostojećeg) hrvatskog Goncourta za srednjoškolce?

PS Osim na portalu, sve osvrte potražite i na Facebook stranici Timbra, pridružite se lajkom.