PREDSTAVLJAMO VATROGASNA DRUŠTVA 'Našu postrojbu obilježile su tragedije u Domovinskom ratu i na Kornatima kada smo izgubili kolege'

Fotogalerija (14)

Javna vatrogasna postrojba grada Šibenika kroz povijest je, sukladno s promjenama i državnim uređenjima, mijenjala nazive, ali kao profesionalna vatrogasna postrojba djeluje još od davne 1945. godine. 

'Trenutno od ukupno 60 zaposlenih, 56 djelatnika obavlja operativne poslove. Rad u Javno vatrogasnoj postrojbi grada Šibenika organiziran je u četiri vatrogasne smjene koje obavljaju dežurstvo u turnusnom sustavu 12/24 - 12/48', kaže nam Volimir Milošević, zapovjednik.

Područje operativnog djelovanja JVP-a Šibenik odnosi se i na susjedne jedinice lokalne samouprave s priobalnog dijela  Šibensko-kninske županije.

'Godišnje obavimo između 400 i 500 različitih vatrogasnih intervencija te dodatnih 70-ak aktivnosti vezanih u najvećoj mjeri za protupožarna osiguranja javnih, kulturnih i sportskih događaja', dodaje Milošević.

U Javnoj vatrogasnoj postrojbi svakodnevno se provodi teoretska i praktična nastava sukladno godišnjem Planu nastave u Javnoj vatrogasnoj postrojbi. Tijekom godine u suradnji s ostalim žurnim službama organiziraju se i provode pokazne javne vježbe.

Tijekom svibnja, mjeseca zaštite od požara, organiziraju se 'Dani otvorenih vrata Javne vatrogasne postrojbe' kada za zainteresirane građane, škole i vrtiće provode edukativne programe i prezentiraju svoj rad. Cilj koji žele postići tom manifestacijom je skretanje pozornosti građanima na opasnosti od požara u svakodnevnom životu kao i načine kako opasnosti svesti na najmanju moguću mjeru. U sklopu Dana otvorenih vrata imaju centralnu vježbu na šibenskoj Poljani ili na obali, ovisno o tipu vježbe, gdje prezentiraju svoju opremu, tehniku i vještine.

Javna vatrogasna postrojba grada Šibenika kroz svoju povijest doživjela je dvije velike tragedije koje su se dogodile na intervencijama.

'Prva se zbila u Domovinskom ratu, 16. rujna 1993., kada su vatrogasci prilikom gašenja požara bili granatirani. Smrtno su stradala četiri vatrogasca, a jedan je ostao trajni invalid. Druga tragedija dogodila se 30. kolovoza 2007. na otoku Kornat gdje je prilikom gašenja požara smrtno stradalo 12 vatrogasaca, među kojima su četvorica bili pripadnici JVP grada Šibenika', s tugom se prisjeća Milošević.

'Vatrogasna postrojba živi kao obitelj, gubitak jednog člana postrojbe je kao da ste izgubili člana obitelji. Stoga možemo reći da uz sve intervencije koje obavljamo i koje znaju biti jako zahtjevne i stresne, ove dvije tragedije su ipak ostavile dubok trag u nama koji ćemo nositi sa sobom do kraja života', dodaje.

JVP Šibenik također ima timove za spašavanje s visina i dubina, ronilački tim i tim za spašavanje iz ruševina.

'Kroz svoj radni vijek svaki vatrogasac odradi intervencije koje su jako zahtjevne i izrazito stresne. Takve intervencije, htjeli priznati ili ne, ostavljaju određene posljedice na nas kao ljude, bez obzira na to koliko bili pripremljeni', pojašnjava zapovjednik.

Zahtjevne intervencije su u pravilu jedinstvene ili specifične na svoj način, o njima promišljaju dugo nakon što se dogode. 

'Psiho-fizičke sposobnosti pojedinca u najvećoj mjeri utječu na količinu stresa koju vatrogasac akumulira kroz svoj radni vijek. Psiholozi nam savjetuju da akumulirani stres treba izbaciti iz sebe, odnosno da se kroz određene metode, poput iskrenog razgovora, možemo 'izventilirati' kako bismo mogli kvalitetno nastaviti svoj rad i život.'

Razgovarali smo i o njihovim svakodnevnim zadacima.

'Teško je reći koji su zadaci najzahtjevniji jer se kod naizgled najjednostavnijih intervencija stvari znaju zakomplicirati. Međutim, neke možemo navesti kao problematične intervencije: (1) Prometne nesreće gdje je potrebno istovremeno spašavati više osoba iz karamboliranih vozila. (2) Velike šumske požare koji prijete naseljima, odnosno kad u jednom trenutku imamo nekoliko desetaka ugroženih objekata (panika, evakuacija, zakrčene prometnice itd.), (3) Požare stambenih objekata (višekatnica) kada treba spašavati osobe iz požara, gasiti požar, provjeravati ostale stanove i paralelno sa tim evakuirati stanare objekta. (4) Nesreće s opasnim tvarima.'

No, da nije sve tako crno, potvrđuju i one pomalo humoristične intervencije.

'Ima intervencija koje na kraju dobro završe i budu smiješne, kao na primjer dojava koja glasi da je potrebno otvoriti stan na prvom katu jer osoba zapomaže iz stana. Naravno, uz HMP i policiju otvaramo stan, ali u njemu nema nikoga, a još uvijek se čuje zapomaganje. Dolazimo do prozora i vidimo ženu ispod prozora kako leži i zapomaže. Što se dogodilo? Starijoj gospođi ispala je kuhinjska krpa kroz prozor. Ona je zaključala stan i otišla po krpu. Međutim, uz zgradu postoji kanal u kojeg je ona upala i nije se mogla izvući, a pošto je prozor bio otvoren izgledalo je kao da zapomaže iz stana. Kad smo došli do nje, ona nam govori da je ključ od stana kod nje. Nije bila ozlijeđena, a šteta na vratima je samo cilindar brave.

Druga dojava je bio požar na trećem katu petokatnice. Dolaskom na mjesto događaja vidimo da je požar u razbuktanoj fazi i da prijeti vertikalno širenje požara na kat iznad te dobivamo informaciju da u stanu ima osoba. Dolaskom do stana krećemo u provaljivanje ulaznih vrata, kad odjednom začujemo da neko otključava vrata. Iz gorućeg stana izlaze stariji supružnici, garavi po licu i pomalo nagorene kose, a suprug govori 'Mogu li ja dok vi gasite ostati na kauču u dnevnom boravku?'. U stanu su izgorjele dvije sobe i hodnik. Dnevni boravak i kuhinja su jedino pretrpjeli štetu od velike količine dima. Supružnici su pretrpjeli lakše ozljede i dobro su', prisjeća se.

Dotakli smo se i problema u vatrogastvu s kojima se svakodnevno susreću.

'Profesionalno vatrogastvo je 2000. godine izašlo iz sastava MUP-a. Sad je 2023. godina. Zakon o vatrogastvu mijenjao se više puta, ali je od 2000. godine do danas doživio dvije značajnije promjene. Međutim, od 2000. godine nije donesen niti jedan bitan pravilnik ili akt koji bi omogućio lakši rad u Javnim vatrogasnim postrojbama. To znači da još uvijek primjenjujemo pojedine akte iz vremena MUP-a, dok je vatrogastvo novim uređenjem u sasvim drugim okvirima gdje su ti akti jednostavno neprimjenjivi. Najnovijim uređenjem vatrogasnog sustava nadamo se da će se u što kraćem roku donijeti neophodni akti za pravilan i jedinstven rad svih Javnih vatrogasnih postrojba', objašnjava nam.

Istaknuo je i što je to sve bitno za biti dobar vatrogasac.

'Sabranost i donošenje pravih odluka na intervencijama u određenom ili kratkom vremenu ovisi o pripremljenosti vatrogasca. Kroz formalno i neformalno učenje stječu se određena znanja i vještine koja vatrogasac treba imati i ujedno ih mora obnavljati i unapređivati te uz neformalno (iskustveno) učenje, naravno, uz kvalitetne fizičke predispozicije, vatrogasac dolazi do faze da ima ideju i zna je provesti. Pomaganje ljudima u nezgodi i spašavanje njihove imovine najveći je motiv za vatrogasca. Lijep je osjećaj kada zahtjevna vatrogasna intervencija završi s pozitivnim ishodom, bez žrtava, ozljeđivanja i uz minimalnu materijalnu štetu', kaže Milošević.

Za kraj razgovora dotakli smo se specifičnosti koja izdvaja ovu postrojbu od ostalih.

'Specifičnost Javne vatrogasne postrojbe Šibenik je ta što smo najveća postrojba na području Šibensko-kninske županije i samim time možemo pružiti adekvatnu pomoć ostalim vatrogasnim postrojbama i građanima na području županije', poručio je Milošević za kraj.