Andrew Archibald Paton (1811.-1874.) bio je engelski povjesničar i geograf. Veći dio svog života proveo je u jugoistočnoj Europi i na Bliskom istoku. Znao je orijentalne jezike, te je pisao knjige o povijesti Egipta i Sirije. Otišao je u Dalmaciju da tamo za Englesku ispita gospodarske prilike. Dugo je ostao u Dubrovniku i Splitu. Godine 1849. objavio je knjigu Visoravan i otoci Jadrana, kasnije (1861.) Istraživanja u Podunavlju i na Jadranu, pružajući vrlo vrijedna geografska i etnografska zapažanja. Postavljen je 1862. za konzula u Dubrovniku, gdje je i umro.
Svein Monnesland je prikupio njegove izvještaje i prezentirao ih današnjim čitateljima u svojoj knjizi 'Dalmacija očima stranaca'.
Evo Patonovih riječi...
Zadar
Jedina vrata prema kopnu jesu Kopnena vrata, koja se dižu iznad mosta na dizanje koji prelazi preko umjetnog prokopa, čineći ovalni zadarski poluotok otokom; dakle kao miševi ili štakori ljudi u Zadru uvijek izlaze i ulaze kroz istu rupu, doduše kroz takvu plemenitu rupu kakvom bi se mogao dičiti bilo koji grad u svijetu.
Približavajući se gradu Vrlici zapazili smo veliku skupinu muškaraca i žena okupljenih radi glazbe i plesa… Ples koji su žene izvodile u krugu zove se kolo; to je nacionalna ilirska zabava, a vjerojatno legitiman potomak starogrčkih plesova. Spolovi se nisu miješali; žene, držeći se za ruke, polako su se okretale, dižući i spuštajući se, bez ikakvih drugih pokreta, dok im je nakit na glavi zveckao, od cvanciga, četvrtina dolara i starih turskih kovanih novaca. Proljetni pašnjaci, veliki doprinosi i darovi materijalno su olakšali nevolju prouzrokovanu nestašicom; međutim, da li zbog stalnog boravljenja vani i izloženosti suncu, ili zbog stradanja tijekom prošle zime, nisam primjećivao mnogo ženske ljepote.
Dalmacija je kao suvremen francuski roman, čija zanimljivost ne proizlazi iz neke moralne ili intelektualne superiornosti u odnosu na ono što proizvode drugi narodi, već iz čarobne raznolikosti te suprotnosti karaktera i situacija.
Korčula
To je najljepši od svih dalmatinskih otoka. Napustivši predgrađe našao sam se na selu, a nikad nisam vidio tako bujno i šaroliko grmlje. Aromatična mirta namirisala je zrak, te je zbog raznolikosti boja vegetacije, ljepote cvijeća i neobičnosti voća Korčula izgledala kao jedan veliki staklenik za bilje.
U šest sati ujutro jednog kišovitog jutra silazio sam niz uske, strme ulice u Šibeniku do rive gdje je upravo polazio parobrod. Gomila običnih ljudi sa širokim hlačama i crvenim kapama gledali su, izmiješani s građanima odjevenim na europski način, jer dolasci parobroda predstavljaju velike međaše postojanja na ovim zabitim obalama.
Svaki dalmatinski grad ima svoju sferu djelovanja. Zadar, najbliži Austriji, glavni je grad u vojnom pogledu; Split je sjedište trgovine s Bosnom; Dubrovnik, zbog svojih književnih ukusa, oplemenjenih manira i jeftinoće življenja, trebao bi biti sjedište redovnog sveučilišta radi naobrazbe članova liberalnih profesija, a isto tako činovnika i svećenika.
Gladovanje često hara zemljom. Morlak misli da je to neki div, katkada vidljiv, a katkada nevidljiv, koji luta po svijetu.
Dubrovnik
Sve od uništenja njegove trgovačke mornarice, kao posljedica francuske okupacije, Dubrovnik je prestao imati neki pomorski značaj na Jadranu. Ako se jedno mjesto jedanput isključi iz trgovine nekoliko godina i kapital se rasprši, vrlo je teško obnoviti prethodno stanje.
Morlaci
Morlački je princip pustiti muškarca da raste kao životinja u šumi, da bude snažan, zdrav i divlji, nesklon svakom trudu i nepripitomljen bilo kakvim disciplinom. Posljedica je da u kriminalnim statistikama Austrije Morlak zauzima najgore mjesto; i na zadarskim sudovima svake godine ima tristo slučajeva štete i povrede učinjene samo zbog odmazde, kad sam počinitelj nema nikakve koristi od zločina. Ali neosporiva je njegova smiona hrabrost; i zbog njegova surovog odgoja, nasljednog vojničkog duha još od turskih ratova, te zbog visokog mišljenja koje je Napoleon imao o svojoj ilirskoj pukovniji, smatram da je Morlak najbolji vojnik i najgori građanin austrijskog carstva.
Kad je zvono zvonilo, napustili smo šibenski zaljev, i prelazeći ispod puškarnica tvrđave Sv. Nikole gledali smo oko nas malu skupinu otoka, blizu kojih je lovište koralja, gdje se godišnje proizvodi petnaest do šesnaest stotina funta. Ogrlice koje se prave od tih koralja svake se godine prodaju u Italiji na sajmu u Sinigagliji.
Uskrs u Splitu
Uskrsna janjetina od janjeta koje se peče cijelo služi se s divljim šparogama posebno jakog i gorkog ukusa. Vina su sva dalmatinska; stol je krasilo neobično staro obiteljsko srebro; a bilo je mnogo zdravica i priča o starim vremenima i slavnim dalmatinskim junacima, sve začinjeno domaćim poslovicama i jakim nacionalnim karakterom koji mi se sviđao.